Novosti

Pomozi.ba sutra otvara "Radnju dobre volje"!

Sutra, u subotu 23.05.2015. u 9h, Pomozi.ba otvara vrata prve u regionu “Radnje dobre volje” koja je po uzoru na američki “Goodwill store”, koja će doniranu odjeću pretvarati u konkretne stvari kojima se pomažu socijalno ugrožene porodice. Prodajom odjeće zarađena sredstva će se usmjeravati na kupovinu hrane, lijekova, građevinskog materijala, domaćih životinja i svega onoga što je potrebno socijalno ugroženim porodicama.   Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar      >> Bogati smo onoliko koliko damo, kaže stara narodna izreka. A dati onoliko koliko mogu i tako pomoći onima koji su u stanju potrebe, građani dobre volje i velikog srca, zahvaljujući Udruženju Pomozi.ba će moći svakodnevno u „Radnji dobre volje“. Prva radnja ovog tipa u regiji, po uzoru na američki Goodwill Store, počet će sa radom u subotu, 23.maja u okviru Centra Pomozi.ba u ulici dr.Fetaha Bećirbegovića br. 8 u sarajevskom naselju Čengić Vila. „Uz ličnu, pismenu saglasnost, koja se jednostavno potpiše na licu mjesta, građani mogu donirati svoju garderobu, a mi njenom prodajom kupujemo sve  hranu, higijenu, sjeme za sadnju, hranu za stoku, građevinski materijal, dakle sve što je potrebno od sredstava porodicama koje jesu u stanju potrebe, ali su spremne su raditi ",  pojašnjava predsjednik i osnivač Udruženja Elvir Karalić. Svakim radnim danom „Radnja dobre volje“ biće otvorena od 9 do 20 sati, a subotom od 10 do 18 sati. U okviru Centra, Udruženje Pomozi.ba je ustupilo svoj prostor i drugima te radove prodaju i aktivisti iz JU Zavoda Pazarić, Zavoda za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica i iz prihvatnog centra Duje iz Klokotnice. Ovo je samo jedan u nizu projekata humanitarnog Udruženja Pomozi.ba koje je nastalo krajem 2012. godine i od tada pruža pomoć socijalno ugroženim porodicama i pojedincima. Među nedavno uspješno okončanim akcijama između ostalih, iz Pomozi.ba, ističu podjelu 16 dijaliznih aparata i inkubatora u 7 gradova BiH, pomoć stanovništvu Bafo naselja kod Mostara, na području Tuzlanskog Kantona podijelili su  2,5 tone dječije hrane, u saradnji sa 15 frizerskih salona u Sarajevu organizovali su i uspješno završili  akciju prikupljanja 10. 000 KM koliko je nedostajalo za operaciju Lamije Pehlivanović, pomogli su javne kuhinje u Banja Luci i Doboju.   Njihov projekat „Užina za đaka“ se već drugu godinu uspješno implementira u osnovnim školama u ruralnim dijelovima naše države, kroz ovaj projekat 950-ero djece koja su u stanju socijalne potrebe svaki dan ima obrok u školi. Iza Udruženja Pomozi.ba su brojni uspješno realizovani projekti i akcije, a ispred njih su veliki ciljevi i planovi. Iz Udruženja pozivaju sve zainteresovane da dođu u subotu od 9h kada će otvoriti vrata prve „Radnje dobre volje“ u regionu.      

Preskakanje doručka uzrokuje pospanost i pad koncentracije...

Zdrava ishrana bitan je segment za rast i razvoj mladog organizma, podrazumijeva uredan način ishrane i vrlo je važna za njihov cjelokupan psiho-fizički razvoj. Mora biti raznolika, mora se voditi računa o zastupljenosti pet obroka, voću i povrću. Doktor medicine Amela Penava kaže da su to sve segmenti koji direktno utiču na zdravlje mladih ljudi, posebno školske dobi. Svjetski dan zdravlja (7. april) će stručnjaci iskoristiti da bi mladim ljudima približili značaj zdrave ishrane te da se tako djeluje preventivno na nastanak niza oboljenja.   Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar      >> Jedno od oboljenja koje je direktno vezano za ishranu (kiselost organizma) kod djece uzrokuje pojavu akni, zamor, anemiju, a samo balansiranjem ishrane poboljšava se stanje kompletnog organizma. „Zdrava ishrana je bitan segment za rast i razvoj mladog organizma. Djeca često preskaču doručak kao najvažniji obrok kojim se gradi dobar temelj i skuplja snaga za nesmetano funkcioniranje cijeli dan“, kaže dr. Penava. Mnoga istraživanja pokazuju da su djeca koja ne doručkuju cijeli dan pospana i imaju pad koncentracije. Doktorica Amela Penava aktivna je i u Vijeću roditelja KS, koje je umnogome utjecalo na poboljšanje kvaliteta ishrane za učenike u školama. Tako su, zahvaljujući Vijeću roditelja KS, u pojedinim školama gazirana pića i grickalice izbačeni iz jelovnika, a uvedeni su tzv. voćni dan i mliječni dan.       „Vodimo računa da je to kvalitetna hrana, da to ne bude hrana s puno konzervansa, aditiva“, kaže ona. Svake godine Svjetski dan zdravlja posvećen je određenoj zdravstvenoj temi s odabranim sloganom. Prilika je to za dodatnu promociju zdravlja organiziranjem različitih događaja i akcija na međunarodnoj, regionalnoj i lokalnoj razini koje treba poduzeti s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja zdravlja.      

Revolucionarno otkriće najmlađe milionerke na svijetu!

  „Dovoljno je par kapi krvi da doznamo imate li dijabetes, spolnu bolest ili rak. Test je deset puta jeftiniji i nema igle koje se svi boje.“ Najmlađa milijarderka na svijetu bila je neobično dijete. Sa sedam je opsesivno skupljala insekte. Sa devet je, od korica do korica, pročitala “Moby Dicka”, a kao srednjoškolka je toliko uporno telefonom terorizisala Stanford da je na kraju voditelj ljetnog kursa popustio i dopustio joj da upiše kurs mandarinskog jezika, samo da je se riješi. Bila je tek napunila petnaestu i trogodišnji program je uspješno završila - prije mature. “Nisam bila normalna djevojčica, to je sigurno”, voli za sebe reći 31-godišnja Elizabeth Holmes, žena čija će kompanija Theranos uskoro promijeniti svijet medicine.   Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar      >>   Njena kompanija trenutno vrijedi devet milijardi dolara i šamar je svima koji su Holmes 2004. odgovarali od napuštanja studija hemije kako bi osnovala svoj privatni biznis. “Imaš super ideje, ali daj prvo diplomiraj”, između ostalih joj je rekao Channing Robertson, njezin mentor i ugledni hemičar koji je u to vrijeme bio dekan katedre inženjerstva na Stanfordu. “Zašto”, pitala ga je, “kada tačno znam šta želim raditi u životu?” Imala je samo 20 godina. Danas je zovu Steve Jobsom moderne medicine, mirna je i staložena osoba koja živi spartanski i redovno se na poslu pojavljuje u crnoj dolčeviti i plave kose uredno složene u punđu.  Theranos, čije je ime kombinacija riječi terapija i dijagnoza, osnovala je 2003. godine kao maleni startup za koji je novac posudila iz vlastitog fonda za školovanje. Roditelji su joj to dopustili, nisu uostalom imali izbora jer na predavanja koja su joj dotad plaćali ionako nije dolazila. Motiv za osnivanje kompanije bila su dva jednostavna pitanja: mogu li krvne pretrage biti jednostavnije, brže i jeftinije od postojećih? I, naravno, ako je ikako moguće, da se vađenje krvi obavlja bez zabijanja velikih igala u ruku, što je noćna mora svim ženama u njenoj porodici. Kada je shvatila da je odgovor na njena pitanja potvrdan, razvila je biznis koji već sada mijenja jednu od najčešćih pretraga današnjice. Vrlo brzo svaki će Amerikanac moći ušetati u jednu od brojnih Walgreens apoteka u zemlji i za deset puta manju cijenu, iz samo nekoliko kapi krvi, iz primjerice palca, brzo moći saznati ima li dijabetes, spolnu bolest ili čak i rak. Testiranje krvi unosna je industrija. U SAD-u se uglavnom obavlja u dva laboratorija, Quest i LCA, koji samo na tim pretragama godišnje okreću blizu 75 milijardi dolara. Holmes pak ima računicu kojom bi im većinu tog profita izbila iz džepova. Njeni testovi su i do 90 posto jeftiniji nego kako to propisuje Medicare, američki sistem zdravstvenog osiguranja. Već sada test na holesterol u krvi u Walgreensu, umjesto standardnih 50, košta samo 2,99 dolara. Stoga, kako su to primijetili u Wiredu, Theranosu nije problem cijene javno objaviti na svojoj web stranici, što je nešto što niko u toj branši ne radi. Određivanje krvne grupe: 2,05 dolara, analiza nivoa željeza 4,45 dolara… Da svi Amerikanci po ovim cijenama vade krv, Medicare bi u deset godina uštedio 98 milijardi dolara. Godišnje se samo u SAD-u izvede jedna milijarda krvnih pretraga. Holmes rezultate za svaki od njih može dobiti za samo četiri sata. Theranos je lani u decembru imao jedva 40 centara u Walgreensu, a uskoro će ih imati hiljadu. Sve što mušteriji treba su lična karta, kartica zdravstvenog osiguranja i doktorska uputnica. I nešto sitniša. “Želim vađenje krvi pretvoriti u predivno iskustvo”, redovno na svojim predavanjima naglašava Elizabeth Holmes i kad na to podignu obrve u publici, poentira glavnim motom Theranosa: Želimo svijet u kojem se niko neće žaliti što nije ranije saznao od čega boluje. Svijet u kojem se niko neće morati oprostiti od života prerano. “Zamislite test za plodnost koji u pravilu košta 2000 dolara i mnoge Amerikanke ga ne mogu priuštiti. Naš će koštati 35 dolara. Žene će brže saznati rezultat i izbaciti stres iz jednačine začeća”, objašnjava Holmes. Ovo je vrsta izjava koje su joj ubrzo donijele pažnju poslovnog svijeta. U ovom trenutku zapošljava 700 ljudi i upravlja tvornicom koja se prostire na 24 hiljade kvadrata. Forbes i Fortune proglasili su je najmlađom milijarderkom na svijetu koja je kapital stekla sama. U upravi njene kompanije danas redom sjede ljudi koji su vršili dužnosti u bivšim američkim vladama, primjerice Henry Kissinger i William H. Foege, bivši šef američkog CDC-a (Centra za kontrolu bolesti). Jedan od prominentnijih investitora koji su joj dosad dali oko 400 miliona dolara je i Larry Ellison, osnivač Oraclea. Podržava je i direktor bolnice u Clevelandu, prve bolnice u kojoj bi Theranos mogao nuditi svoju uslugu. “Ovo je kompanija koja će promijeniti način na koji se bavimo medicinom”, objasnio je dr. Delos M. Cosgrove koji je na saradnju odmah pristao. Uspjeh ipak nije došao bez kontroverzi. Theranos se 2013. našao na udaru jer je punih deset godina vladala velika tajnovitost oko opreme za analizu krvi koju su razvijali. Holmes, recimo, nije imala praksu objavljivati naučne članke o svojim aparatima u stručnim magazinima, te nije željela atestirati rezultate sprovedenih načaza.  “Oko 93 posto grešaka prilikom analize krvi napravi čovjek. Mi smo tačniji upravo zato što sve odrađujemo automatski, mašinski”, kaže. U FDA-u su je između ostalog optužili i za konzumerizam. “Elizabeth Holmes upoređuju sa Steveom Jobsom, dijelom i zbog tajnovitosti prije lansiranja novoga proizvoda. Ali Jobs je proizvodio iPhone, a zdravstvena pretraga nije proizvod poput smartphonea, on mora biti atestiran i pružiti točne informacije koje su dostupne svima”, tvrdili su u Agenciji. Holmes je samo odmahnula rukom. “Ne postoji kompanija kao naša, mi radimo nešto potpuno novo i revolucionarno i samo se želimo zaštititi od konkurencije”, pojasnila je. U tajnovitosti i leži velik dio uspjeha. Dok laboratoriji poput Questa pretrage provode na opremi koju su kupili od, primjerice, Siemensa ili Rochea, inženjeri Theranosa su sve aparate osmislili sami. Pravi se pomak dogodio kad se u jednostavan proces od pet koraka uz biologiju i hemiju uplela i informatika. Holmes je zamislila pet jednostavnih koraka: izvaditi krv bez uboda igle. Dijagnosticirati je iz samo nekoliko kapi. Automatizirati pretragu da se izbjegne ljudski faktor greške dobiti rezultat što brže biti što jefitniji A sofveraši su joj omogućili da svime time rukovodi kompjuterski program. Stoga u Theranosu trenutačno dominatni način vađenja krvi u Americi nazivaju zastarjelom tehnologijom iz 1940-ih. Theranos je trenutno mali igrač. Samo u Questu godišnje se provede oko 600 milijuna analiza krvi, a u Theranosu manje od milion. Stoga i šefovi Questa i drugog velikog igrača na američkom tržištu LCA-a, tvrde da Elizabeth Holmes manipulira podacima. “Ne mislimo da je strah od igle toliko velik da ljudi zbog toga izbjegavaju pretrage u tako velikim brojkama kao što ona tvrdi”, kažu u Questu i spore metodu vađenja krvi iz prsta bockanjem umjesto iglom iz vene. Za njih, jedina pouzdana metoda je vađenje venske krvi. U protivnom uzorak može biti kontaminiran oštećenim tkivom ili puknutim kapilarom. S druge strane, Theranos je certificirao laboratorije u 48 od 50 saveznih država u Americi. I može samo rasti. “Često me pitaju kako tačno mislim spašavati živote? Moja kompanija je razvila alate za doktore kojima mogu motriti trendove vrijednosti u krvi svojih pacijenata. To je kao film. Ako mi pokažete jedan kadar neću vam moći reći što se dalje događa. Ali, ako ih znam više, onda ću znati kuda ide radnja. Isto je sa zdravstvenim stanjem svakog ljudskog bića. Želimo pratiti trendove, a ne samo trenutno stanje”, govori Elizabeth Holmes koja ne odustaje od svog sna - da se iz krvi može predvidjeti hoće li netko imati rak. “Neopisivo me ljuti kad ljudi govore da vaga pokazuje jesmo li zdravi. Ono što me uzbuđuje jest kad uticaj vašeg životnog stila počnete uočavati u svojoj krvi. Tek tada ćemo razumjeti svoja tijela i početi mijenjati svoje živote”, zaključuje. U međuvremenu je završila na Timeovoj listi sto najmoćnjih ljudi na svijetu. Henry Kissinger, bivši državni sekrtar, za nju tvrdi da je mogla uspjeti samo u Americi. “Ona ima viziju da zdravstvo približi običnom čovjeku, jer zdravstvena zaštita je osnovno ljudsko pravo. Kad sam je upoznao, ta vizija mi je zvučala kao studentski san. Rekao sam joj da će završiti na dva načina: ili će potpuno propasti ili će ostvariti nemjerljiv uspjeh”, zabilježio je Kissinger svoj dojam o njoj. Opisuje je kao nadrealnu osobu, lijepu i željezne volje. “Drugi će procijeniti tehnološku vrijednost njezine kompanije. Ali sociološke implikacije njezine vizije su goleme”, zaključio je. A važan prvi korak dogodio se u Arizoni početkom aprila. Guverner Doug Ducey potpisao je zakon kojim dozvoljava stanovnicima Arizone da naručuju krvne pretrage direktno u Theranosu bez liječničke uputnice. Dosad su pacijenti imali pravo na određen broj subvencioniranih pretraga, a sada ih mogu naručivati koliko god i od koga god žele. S obzirom da su laboratoriji Theranosa znatno jeftiniji, ne treba pogađati tko će najviše profitirati. “Često govorim kako je SAD zemlja u kojoj ljudi mogu legalno kupovati oružje i ubijati se. A pravo na pristup vlastitim zdravstvenim informacijama smatra se potencijalno opasnim”, zaključuje Elizabeth Holmes.