Novosti

Prim. dr. Taib Delić, ginekolog odgovara

Imam 30 godina. Imala sam četiri spontana pobačaja, doktor mi je rekao da mogu ponovo ostati trudna i da je sve uredu. A ja sam nekad u dilemi da li mi je rekao istinu. Menstruacija mi traje četiri dana, redovna je, malo je oskudnija nego prije. Ukoliko ste imali četiri spontana pobačaja potrebno je otkriti uzrok, otkloniti ga, ukoliko je moguće, te vam nakon toga predočiti rezultate i dati upute šta činiti dalje. Uzrok pobačaja se ne može uvijek utvrditi, ali nakon dva pobačaja potrebno je uraditi niz pretraga kojim ćemo pokušati identifikovati razlog zbog čega se spontani pobačaj ponavlja. Najčešći poznati uzroci pobačaja su hromozomske abnormalnosti, šećerna bolest, hormonski poremećaji, infekcije, autoimuna oboljenja, nepravilnosti oblika, te polipi i miomi materice. Potrebno je isključiti sve ove uzroke, uvesti zdrave životne navike, prestati pušiti, povesti računa o tjelesnoj težini, te prestati koristiti lijekove koji mogu štetiti plodu ili prilagoditi terapiju trudnoći. Problem nije jednostavan, te vam preporučujem ozbiljan i postepen pristup rješavanju. Zašto ljekari pred porođaj insistiraju da trudnica leži dok traju trudovi? Meni je bilo mnogo lakše dok sam ih dočekivala na nogama, a ne u krevetu… U  tzv. prvom porođajnom dobu (otvaranje) ne insistira se na ležanju, nego porodilja može zauzeti položaj koji joj najviše odgovara. Šetanje može olakašati fazu otvaranja, ali se mora biti oprezan, jer nije lako podnositi trudove na nogama (možda je dobra opcija stajati pored kreveta i pridržavati se ili šetati sa suprugom). Sam porođaj iz praktičnih razloga te boljeg nadzora i kontrole obavlja se u ležećem položaju. Odstranjivala sam kondilome, ali su se ponovo pojavili. Problem je što sam sada trudna. Šta biste preporučili kao terapiju, trebam li ih i smijem li ih uklanjati sada? Zbog promjena u imunološkom sistemu trudnica često se aktiviraju pritajene HPV infekcije i pogoršava se stanje s kondilomima. Kreme i rastvori za ukljanjanje kondiloma se ne preporučuju u trudnoći. Metoda liječenja koju ja koristim je lasersko uklanjanje kondiloma i to je potpuno bezbjedna i bezbolna opcija za trudnice. Kako postoji (iako mala) mogućnost zaraze disajnih puteva bebice HPV-om pri porođaju, preporučujem Vam da kondilome uklonite prije poroda. Trudna sam 16 sedmica i oduvijek sam pila mnogo biljnih čajeva. Međutim, čula sam da su neki od njih štetni u trudnoći. Koji su to? Moj savjet Vam je da nikada ne pijete čajeve za koje niste 100 posto sigurni da su bezbjedni i da prije konzumiranja konsultirate profesionalnog travara ili svog ljekara. Čajevi za koje se zasad zna da su bezbjedni za korištenje u trudnoći su: nana, kopriva, brusnica, đumbir, hibiskus, lipa, šipurak, kora od narandže, komorač. Pijte ih naizmjenično, ne u većim količinama od dvije šoljice dnevno. Čajevi koje treba izbjegavati u trudnoći su: kadulja, peršun, uva, ruzmarin, sena, bosiljak, kantarion, imela, sladić, bobice smreke, ginseng, korijen cikorije, gavez, lovor… Pretjerana konzumacija bilo kojeg čaja može biti štetna, ali u umjerenim količinama bez opasnosti možete uživati u, npr., šolji kamilice. U 30. sedmici trudnoće i otkriven mi je gestacijski dijabetes. Preporučen mi je inzulin, ali smatrate li da je od toga bolja dijabetičarska dijeta? Gestacijski dijabetes je, najčešće, privremeni oblik dijabetesa kada je za vrijeme trudnoće smanjena produkcija inzulina, što posljedično dovodi do povećane razine šećera u krvi kod trudnica. Najčešći simptomi su učestalo mokrenje, žeđ, umor, mučnina, učestale infekcije mokraćnog mjehura, vagine i kože, zamagljen vid. Najčešće se otkriva 24-28. sedmice trudnoće, pri rutinskom testiranju, a javlja se kod 2-5 posto svih trudnica. Jedna od opcija liječenja jeste dijeta i tjelovježba, ali ukoliko Vam je ljekar preporučio inzulinsku terapiju, vjerujem da je odluku donio nakon sagledavanja objektivnog stanja i vrijednosti šećera u krvi. Pravovremeno dijagnosticiran gestacijski dijabetes, adekvatna i efikasna  terapija smanjuju rizik od komplikacija, tako da poslušate savjet i koristite preporučenu  terapiju ljekara. Dva-tri mjeseca nakon poroda provjerite nivo šećera u krvi.

Oprez, stiže sezona krpelja!

S proljećem dolazi do bujanja vegetacije, a budi se i životinjski svijet, pa je upravo ovo period kada vremenske prilike pogoduju razmnožavanju i razvoju krpelja. Krpelji vole vlažna područja sa puno zelenila, a budući da građani poslije duge i sumorne zime jedva čekaju da izađu u prirodu, nužno dolaze u kontakt s krpeljima i mogu doživjeti neprijatnost zbog njihovog ugriza. Preporuka Hitne pomoći je da dolaskom proljeća i odlaskom na izletišta i livade ljudi prilagode svoju garderobu, da nose duge pantalone, majice ili bluze dugih rukava i što više zaštite tijelo, po mogućnosti odjećom od prirodnih materijala. Po povratku kući savjetuje se da se kod odraslih, a pogotovo kod djece, napravi pregled tijela i uvidi da li je došlo do ugriza krpelja. Krpelji i na tijelu traže mjesta sa tankom kožom i prevojima, kao i vlažna mjesta, poput pazuha, prepona, pregiba iza koljena, ispod grudi... Za uklanjanje krpelja posjetite najbližu ambulantu Krpelj je parazit sa specifičnom tjelesnom građom jer na svojoj glavici ima tzv. rilca kojima se "zakopa" u tijelo. Ukoliko nađete krpelja, preporuka doktora medicine je da odete do prve ambulante porodične medicine gdje će on biti uklonjen specijalnom pincetom i na profesionalan način. Prilikom samostalnog uklanjanja krpelja postoji vjerovatnoća da glava krpelja sa rilcima ostane u tijelu, što zdravstvenom radniku onemogućava njegovo uklanjanje, stoga se preporučuje odlazak u najbližu ambulatnu porodične medicine i profesionalan način njegovog uklanjanja. "Nema potrebe za dramom i panikom, niti da se obilaze bolnica i klinički centar ili hitna pomoć. Dovoljno je da odete do najbliže ambulante, gdje će krpelj biti odstranjen pincetom. Ukoliko je kojim slučajem došlo do infekcije, onda pacijent ostaje pod nadzorom porodičnog ljekara i uzima terapiju antibioticima", pojašnjava prim. dr. Sena Softić-Taljanović, direktorica Hitne medicinske pomoći Kantona Sarajevo.   Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar      >> Zaraženi krpelji prenose lajmsku bolest Jedna od bolesti koju prenosi zaraženi krpelj (iz roda Ixodes Ricinus) je i lajmska bolest (Lyme Boreliosis) i ona se sporadično registrira i na području FBiH, potvrdila je glavna federalna epidemiologinja dr. Jelena Ravlija. Od 2009. do 2014. godine na teritoriji FBiH registrovano je ukupno 26 slučajeva oboljelih od lajmske bolesti, čiji su uzročnici bili zaraženi krpelji. Najviše registrovanih ovakvih slučajeva bilo je u 2013. godini (11 oboljelih). Godine 2009, 2011. i 2012. registrovana su po dva oboljela, 2010. zaraženih lajmovom bolešću je bilo troje, dok je u 2014. godini zabilježeno šest slučajeva zaraze ovom bolešću. Lajmska bolest ili lajmska borelioza je multisistemsko oboljenje subakutnog i hroničnog toka, koje izaziva bakterija Borrelia burgdorferi. Ona zahvata prvenstveno kožu, a zatim srce, zglobove i centralni nervni sistem.Rezervoari ove bakterije su krpelji i oni je prenose na čovjeka, domaće i divlje životinje kao što su glodari, jeleni i dr. Javlja se obično sezonski (od ranog proljeća do kasne jeseni) i to uglavnom kod osoba koje često borave u prirodi.Lajmska bolest se klinički manifestuje pojavom lokalnog otoka i crvenila na mjestu uboda i to 3-32 dana nakon ugriza krpelja. Lokalno crvenilo je toplo i uglavnom nije bolno. Kod 50 posto pacijenata identične promjene se mogu javiti na drugim dijelovima tijela, a kod 15 posto pacijenata kožne promjene mogu izostati. Pored promjena na koži mogu se javiti temperatura, drhtavica, malaksalost, glavobolja, regionalno uvećanje limfnih žlijezda itd.Ukoliko se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, nakon nekoliko sedmica razvija se drugi stadij sa neurološkim simptomima, pojavom bolova u zglobovima i kardiološkim simptomima, a ukoliko se i u ovoj fazi bolest ne tretira, nakon više mjeseci ili godina ona ulazi u treću fazu sa teškim neurološkim promjenama, te promjenama na zglobovima i koži.U terapiji ove bolesti koriste se antibiotici u zavisnosti od kliničkog stadija i po preporuci ljekara.    

Patite li od polenske alergije?

Alergija kao bolest modernog čovjeka postaje sve ozbiljniji problem zdravstvene zaštite danas. One predstavljaju preosjetljivost, odnosno pretjeranu reakciju i naglašenu reakciju imunološkog sistema na neki od faktora okoliša. Polen je jedan od najsnažnijih prirodnih alergena današnjice Ovu čistu praškastu tvar proizvode muške gamete na biljkama i sastoji se od mnoštva mikrogametofita (polenskih zrnaca). Polen drveća, korova i trava koje se u proljeće počinju prenositi zrakom izazivaju alergijske reakcije, te u zavisnosti od perioda cvjetanja traju do kasno u jesen. Alergija se javlja sezonski, svake godine u isto vrijeme što zavisi od vrste polena na koju je osoba alergična. Najčešći simptomi ove alergije su crvene, suzne i nadražene oči, kihanje, curenje vodenog sekreta iz nosa, natečenost nosne sluznice, svrab i crvenilo u nosu, nadražajni suhi kašalj, otežano disanje i urtikarija (crvenilo kože, kontaktni dermatitis). Zbog ovih simptoma, mnogi i ne znaju da boluju od alergije, već misle da imaju gripu ili prehladu. Da bismo bili sigurni najbolje je konsultirati se s ljekarom porodične medicine. No, ipak alergiju razlikujemo od prehlade najčešće po vodenastom iscjetku iz nosa, po tome što kihanje ne donosi olakšanje, kašalj je suh i podražajan, dok je kod prehlade iscjedak iz nosa obično gust, kašalj produktivan, te je i praćena blagom temperaturom i umorom. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar „Kad alergija počne, prvo krene kihanje, i to nezaustavljivo, a onda oči počnu užasno da me svrbe. Primijetio sam prošle godine da mi se kao simptom alergije pojavio i kašalj, ovaj suhi, ali i otežano disanje, odnosno kapacitet pluća kao da se smanjio. Ove godine mi je kašalj mnogo intenzivniji. Kihanje i svrab očiju sam sredio uzimanjem tableta Alerix i kalcija u šumećim tabletama. A osim toga navečer još popijem Aspirin plus C, jer me od kašlja glava toliko boli i stvara pritisak tako da dobijem blagu temperaturu“, rekao nam je Emir. Kako je ranije govorila liječnica Evelina Čehajić, postoji genetska predispozicija za alergije. Smatra se da je dijete, kako navodi ova liječnica, ako ima jednog ili oba roditelja koji imaju neki vid alergije, predisponirano za alergijsku reakciju.  Polenski kalendar KS-a već se distribuira u svim općinama, domovima zdravlja i sličnim institucijama kako bi se javnost informirala o prisutnosti polena u zraku, upoznala se s alergenim vrstama biljaka, pojavi alergija kroz korisne i razumljive modele preventivnog djelovanja.

Naredba Federalnoga ministarstva zdravstva - Djeca moraju biti vakcinisana

Šefica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH prim. dr. Mirsada Mulaomerović izjavila je kako zadnjih nekoliko godina opada broj vakcinisane djece, a pogotovo opada pokrivenost cjepivom protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (MMR cjepivo). No, sukladno novoj naredbi Federalnog ministarstva zdravstva, nevakcinisana djeca ubuduće neće moći pohađati vrtiće, škole...Po riječima dr. Mirsade Mulaomerović, vakcinisanost MMR vakcinom u FBiH pala je na 64 posto, što je značajno ispod prosjeka od 95 posto koliko je potrebno za kvalitetan kolektivni imunitet koji preporuča Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Doktorica Mulaomerović u razgovoru za Fenu ističe kako je najmanja pokrivenost MMR vakcinom zabilježena u prošloj godini. "Vakcinisano je 11.843 djece u Federaciji BiH s prvom dozom MMR vakcine, što je znatno ispod zadanih ciljeva kako bi se ova bolest eliminirala", kazala je. Naredba Federalnoga ministarstva zdravstva Federalno ministarstvo zdravstva ovih je dana donijelo naredbu o programu imunizacije stanovništva protiv zaraznih bolesti za 2017. godinu, s čijom se primjenom počinje sljedeće sedmice. Ova naredba se inače donosi svake godine, s tim što je ovogodišnja naredba pobudila veće zanimanje javnosti zbog strožih mjere koje se predviđaju u njoj. Naime, ako se roditelji ne budu pridržavali propisa programa imunizacije, njihova djeca neće moći biti upisana u vrtiće, škole, kolektivne smještaje, a provjera jesu li primili vakcinu bit će obavljana i kasnije pri zapošljavanju, stoji u naredbi. Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Federacije BiH nedavno je iznijela podatak kako je uslijed nedovoljnoga obuhvata MMR vakcinom u Federaciji BiH, u 2014. i 2015. godini došlo do epidemije morbila. Prijavljeno je 5103 slučaja, a od tog broja 553 djece je zbog komplikacija hospitalizirano. Dr. Mulaomerović smatra kako je pad pokrivenosti ovom vakcinom u Federaciji BiH, a i šire, izazvan dezinformacijama o posljedicama koje vakcina može izazvati, kao i otporom koji se javio prema vakcinaciji općenito u svijetu i kod nas, te djelovanjem raznih pokreta protiv vakcinacije. Ona napominje kako je slab obuhvat vakcinom prouzrokovao pojavu velikih epidemija ospica, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u drugim zemljama. Također, Mulaomerović upozorava kako je nepovjerenje javnosti prema vakcinaciji ozbiljno ugrozilo provođenje efikasnih protuepidemijskih mjera u slučaju nedavne velike epidemije morbila na našim prostorima, a moglo bi otežati i provođenje mjera u slučaju neke fatalnije epidemije. Vakcinisanje u evropskim zemljama Kada je u pitanju praksa vakcinisanje u evropskim državama, ono je, pored BiH, obavezno u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Malti. U Austriji, Njemačkoj, Holandiji, Italiji, Luksemburgu, Velikoj Britaniji, Danskoj, Irskoj, Španjolskoj, Grčkoj, Portugalu, Finskoj, Švedskoj, Kipru, Estoniji, Latviji i Litvi, roditelji sami biraju žele li da njihova djeca budu cijepljena. U zadnjih pet godina u Sloveniji je 40 roditelja kažnjeno novčanim kaznama zbog odbijanja cijepljenja djece u slučajevima kada za to nije bilo medicinski opravdanih razloga. U Crnoj Gori je, također, karakterističan trend odbijanja MMR vakcine. Iz Instituta za javno zdravlje upozoravali su 2016. da se obuhvat sa MMR vakcinom smanjio s 90 na svega 64 posto. Crnogorski sudovi za prekršaje su 2015. godine kaznili 12 roditelja s po 500 eura, zbog toga što su odbili vakcinisati djecu. Po podacima hrvatskoga Zavoda za javno zdravstvo, obuhvat vakcinisanja protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (morbili, rubela, parotitis - MRP) 2010. iznosio je 96 posto, 2015. godine 92,5 posto, a vjeruje se kako je taj prosjek u posljednje dvije godine dodatno pao, posebno u Dalmaciji. U Srbiji je, prema izvještaju tamošnjeg ministarstva zdravlja, stepen vakcinisanosti u 2015. godini bio 89 posto, a protiv nekih bolesti čak i niži. Državni sekretar Ministarstva zdravlja Srbije Berislav Vekić nedavno je, međutim, izjavio kako je Srbija sigurna upravo zahvaljujući redovnoj vakcinaciji djece MMR cjepivom te kako stupanj vakcinisanja posljednje dvije godine iznosi 91 posto. Prije pronalaska vakcine, ospice uzrokovale 2,6 miliona smrti Liječnici upozoravaju kako bi zbog pada broja vakcinisane djece neke gotovu iskorijenjene bolesti, poput ospica/morbila, ponovno mogle postati ozbiljan zdravstveni problem. Prije pronalaska cjepiva (1971. godine otkriveno je cjepivo protiv ospica, a 1980. kombinirano MMR cjepivo), ta je bolest bila jako rasprostranjena i procjenjuje se da je uzrokovala oko 2,6 miliona smrtnih slučajeva svake godine. Obvezna vakcinacija protiv ospica u BiH, s dvije doze MMR vakcine, provodi se već više od 35 godina. Prvu dozu djeca dobivaju s navršenih 12 mjeseci života, a drugu u šestoj godini života. Obvezno se trebaju vakcinisati sve osobe koje nisu preboljele ospice, odnosno nisu primile dvije doze cjepiva protiv ospica. Posebno je važno da djeca prime dvije doze MMR (vakcina protiv morbila, rubeole i zaušnjaka) prije polaska u školu (do 14 godine ih treba nadoknaditi). "Neželjene postvakcinalne reakcije obično su blage i uključuju temperaturu i kratkotrajan osip koji se može javiti 5 do 12 dana nakon cijepljenja. Rijetko je moguća neka ozbiljnija reakcija na MMR vakcinu, koja Zavodu za javno zdravstvo nikada nije prijavljena", kaže dr. Mulaomerović. Ospice, ozbiljna virusna bolest Ospice/morbilli su vrlo zarazna, ozbiljna virusna bolest, koja pogađa uglavnom djecu. Prenose se kapljičnim putem iz nosa, usta ili grla zaražene osobe. Početni simptomi, koji se obično pojavljuju 10 do 12 dana nakon infekcije, uključuju visoku temperaturu, curenje iz nosa, krvave oči, sitne bijele mrlje na unutrašnjoj strani usta, te crveni osip na licu i tijelu. Ne postoji specifično liječenje, a većina oboljelih se oporavi u roku od dvije do tri sedmica. Ospice mogu biti ozbiljna bolest u svim dobnim grupama, međutim, komplikacije bolesti se češće javljaju kod djece mlađe od 5 godina i odraslih osoba starijih od 20 godina, naročito kod osoba s oslabljenim imunitetom. Uobičajene komplikacije su infekcija uha, koja može dovesti do trajnog gubitka sluha, i proljev. Komplikacije mogu biti vrlo ozbiljne, kao što je upala mozga, koja može dovesti do trajnih posljedica i upala pluća, koja je najčešći uzrok smrti kod djece oboljele od ospica, i dugoročne, kao što je subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE), vrlo rijetka, ali smrtonosna bolest središnjeg živčanog sistema, koja se razvija 7 do 10 godina nakon što je osoba bolovala ospice, iako se bila u potpunosti oporavila od infekcije.   Izvor: Klix.ba

Novo restruktuiranje i reorganizacija zdravstvenih ustanova u KS

Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 26.10.2016. godine, utvrdila je Nacrt Odluke o usvajanju Plana restruktuiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo i donijela zaključak da se o ovom Nacrtu sprovede javna rasprava u trajanju od 30 dana. Pomenuti Plan restruktuiranja je dostavljen svim kantonalnim organima, jedinicama lokalne samouprave, naučnim i stručnim ustanovama, kao i organima i institucijama na koje se Plan odnosi i na isti su dostavljena mišljenja zainteresiranih subjekata. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Po riječima ministrice zdravstva Zilhe Ademaj, učešće u javnoj raspravi uzelo je 25 subjekata Uz one koji su dali bez primjedbi i sugestija podrškupredloženim procesima restruktuiranja i reorganizacije, najveći dio primjedbi ticao se unutrašnje organizacije i funkcionalne strukture pojedinih ustanova, što će kako je istakla Ademaj, biti uređeno Akcionim planom i dodatnim propisima, u skladu sa specifičnostima pojedinih ustanova i djelatnosti. Neovisno od plana reorganizacije, rješavat će se pitanje zdravstvenih usluga za djecu za posebim potrebama, pitanje mogućih lokacija zdravstvene zaštite studentske populacije posebno studenata iz drugih kantona uz studentske domove kao i mogućnost da ambulante za zdravstvenu zaštitu školske djece budu fizički odvojene od ostalih ambulanti te namjene. Takođe se predviđa uspostavljanje do sada nepostojeće palijativne njege na svim nivoima zdravstvene zaštite, odnosno uvođenje posebnih tretmana terapije bola kod najtežih bolesnika. Mišljenja koja sadrže primjedbe, prijedloge i sugestije koje se odnose na sadržaj Plana, radna grupa je razmatrala i analizirala i za svako pojedinačno mišljenje, primjedbu i prijedlog dato je obrazloženje, što je i prikazano u Izvještaju o provedenoj javnoj raspravi o Nacrtu Odluke o usvajanju Plana restruktuiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo. Podsjetimo, predloženi Plan nastao je nakon široke analize stanja u svim zdravstvenim ustanovama u svrhu unapređenja zdravstvene zaštite, podizanja kvaliteta usluga, ukidanja dugih listi čekanja kao i racionalnijem korištenju raspoloživih kadrova, opreme i prostora u zdravstvenim ustanovama. Plan predstavlja i usklađivanje rada svih ustanova sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH, te razgraničavanje djelatnosti svih ustanova kada su u pitanju nivoi zdravstvene zaštite. Primarna zdravstvena zaštita obavljala bi se isključivo u okviru domova zdravlja, specijalističko-konsultativna zaštita bi u najvećoj mjeri bila smještena u Općoj bolnici prim.dr. Abdulah Nakaš, a usluge tercijarne specijalističko – konsultativne i bolničke zdravstvene zaštite pružao bi isključivo Klinički centar. Plan tretira i statusne promjene nekih zdravstvenih ustanova koje vrše zdravstveno zbrinjavanje pojedinih kategorija stanovništva u smislu da svaki nivo zdravstvene zaštite iz tih ustanova bude pripojen ustanovama kojima je to primarna djelatnost Prema ovom Planu predviđeno je i drugačije finansiranje zdravstvenih ustanova, a koje bi bilo isključivo u skladu sa obimom i vrstom usluga koje ustanova pruža, i što će biti obuhvaćeno godišnjim Programom zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo. Planom je predviđeno da u domovima zdravlja bude objedinjena i smještena kompletna porodična medicina, a da specijalističko - konsultativna zaštita iz ustanova primarne zdravstvene zaštite organizaciono pripadne Općoj bolnici "Prim.dr. Abdulah Nakaš". Kako ona mora biti dostupna građanima na općinama njihovog prebivališta, i dalje bi bila smještena u prostorijama domova zdravlja, ali bi organizaciono pripadala ovoj bolnici. Promjene su predviđene i u dijelu ustanova koje se bave zdravstvenom zaštitom specifičnih kategorija stanovništva, kao što su studenti, pripadnici MUP-a, zaštita žena i materinstva, zatim oblast sportske medicine, u smislu njihovog uključivanja ili u domove zdravlja ili Opću bolnicu, zavisno o kojem nivou zdravstvene zaštite je riječ, s tim što određene djelatnosti iz ovih ustanova mogu se organizirati kao posebne organizacione jedinice Doma zdravlja. Nužno je izvršiti razgraničenje djelatnosti između Kliničkog centra i Opće bolnice, gdje prvoj ustanovi pripada kompletna tercijarna zaštita, dok dio sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite ostaje u Općoj bolnici. Promjene su predviđene i u Stomatološkom fakultetu sa klinikama kada je riječ o samoj djelatnosti i finansiranju. Funkcija Hitne pomoći nastavlja svoje djelovanje po dosadašnjim principima uz nužnost rješavanja preciznog puta pacijenta po pitanju njegovog urgentnog zbrinjavanja. Privatnim zdravstvenim ustanovama bila bi ponuđena mogućnost da se pod jednakim uslovima finansiraju iz javnih sredstava i svoje usluge ponudezdravstveno osiguranim pacijentima, uz uslov da ispunjavaju zakonom predviđene uvjete među kojima je, između ostalog, i stalno uposleni kadar. Novi koncept reorganizacije zdravstvenih ustanova ima osnovni cilj povećanje kvalitete zdravstvenih usluga i ukidanje stalnih listi čekanja kako bi pacijenti tačno znali gdje i kada mogu dobiti određenu zdravstvenu uslugu,a njegovom realizacijom očekuju se smanjenje troškova poslovanja zdravstvenih ustanova, prvenstveno zbog eliminisanja dupliranja usluga, smanjenja čekanja na pružanje usluga, skraćivanje puta pacijenta i drugo.

Zašto hirurzi tokom operacija nose plave ili zelene uniforme?

Da li ste se ikad zapitali zašto hirurzi nose isključivo zelene ili plave odore tokom operacija, ali nikad bijele? Kako se ispostavilo, postoji fascinantan razlog zbog kojeg je to tako, razlog koji čak može odrediti uspjeh jedne operacije... Nekada davno, svo medicinsko osoblje u svim prilikama je nosilo bijele odore. Tako je bilo sve do 1914, kada je jedan od najznačajnijih svjetskih doktora u to vrijeme odlučio tokom operacija nositi zelenu uniformu. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Naime, problem je taj što velika količina bijele boje može učiniti da hirurzi „oslijepe“ na nekoliko trenutaka, pogotovo kad dugo gledaju u tamno crvenu boju krvi ili mišića. I sami ste često doživjeli taj efekt, kad, primjerice, izađete iz tunela na svjetlo ili kad zimi, nakon boravka u tamnoj prostoriji, izađete na snijeg. No, zašto je hirurška odora baš plave ili zelene boje? Zašto nije ljubičasta ili žuta? Stvar je u tome da su plava i zelena boja na suprotnoj strani spektra od crvene, a hirurzi tokom operacija najčešće gledaju baš u tu boju, crvenu. Zbog toga što su uniforme plave i zelene boje, njihove oči se mogu odmoriti, ali i unaprijediti, pa čak i postati „osjetljivije“ na različite nijanse crvene, piše Bright Side. Iz tog razloga, posvećuju više pažnje detaljima ljudske anatomije, a to značajno umanjuje mogućnost da će pogriješiti tokom operacije.