Savjetnik

Nutricionista i ginekolog savjetuju: U trudnoći ne jedite za dvoje

Energetske potrebe za vrijeme trudnoće rastu jer je uz uobičajene potrebe organizma potrebno zadovoljiti potrebe za rast i razvoj fetusa. Ali, to nikako ne znači da je potrebno “jesti za dvoje” i šta nam padne na pamet, već da je potrebno jesti pametno, raznovrsno i uravnoteženo – objasnila je specijalista porodične medicine, subspecijalista nutricionista, prim. dr. Sabina Serdarević. Debljanje u trudnoći ovisi o tjelesnoj težini žene prije trudnoće i o njenoj građi. Ženama s normalnom kilažom preporučuje se prirast tjelesne težine između 11.5 i 16 kg, naglašava dr. Serdarević. Preporučene namirnice Budući da dijete tokom trudnoće sve hranjive materije uzima od majke, važno je dobro uravnotežiti sadržaj bjelančevina, ugljikohidrata i masti, kao i vitamina i minerala. Trudnice moraju pripaziti na unos: folne kiseline, vitamina B12, vitamina D, kalcijuma, željeza, cinka i magnezijuma te omega-3 masnih kiselina, prehrambenih vlakana i probiotika. Folna kiselina – ima ulogu u razvoju mozga i drugih struktura fetusa iz neuralne cijevi. Savjetuje se unos 600 mikrograma folne kiseline dnevno. Kalcijum je potreban za izgradnju kostiju i zuba te razvoj srca, nerava i mišića. Preporučuje se unos 1000-1200 miligrama kalcijuma dnevno. Željezo je neophodno je za stvaranje hemoglobina potrebnog za povećani volumen krvi majke. Potrebe za željezom u trudnoći se udvostručuju, pa je potreban unos od 30 miligrama željeza dnevno. Magnezijum je važan za zdravlje kostiju i kardiovaskularno zdravlje te dovoljan nivo energije. Savjetuje se unos od 350 miligrama magnezijuma dnevno. Omega-3 masne kiseline djeluju povoljno na vizualni i kognitivni razvoj djeteta. Nalaze se u masnim ribama (losos, srdela, tuna, haringa, skuša). Prehrambena vlakna smanjuju rizik od zatvora i nastanka hemoroida, koji često prate trudnoću. Preporučuje se dnevni unos od 25-30 grama vlakana. Unos mliječnih proizvoda koji sadrže probiotike može smanjiti komplikacije u trudnoći, što se objašnjava pozitivnim djelovanjem probiotika na imunitet, probavni sistem, smanjenje upalnih procesa i vaginalnih infekcija. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Namirnice koje treba izbjegavati Kada je riječ o hrani koju bi u trudnoći trebalo izbjegavati, dr. Serdarević je istakla šest namirnica. Riba i plodovi mora s povećanom koncentracijom žive (morski pas, skuša, tuna) – preporučuje se ograničavanje unosa tune na 170 grama sedmično. Preporučuju se dva obroka ribe sedmično koja ne sadrži veliku koncentraciju žive, a to je sva sitna riba poput srdele, girica, papalina, oslića i drugih vrsta riba koje ne dostižu veliku tjelesnu masu. Saharin prolazi kroz posteljicu i prema nekim istraživanjima može uzrokovati karcinom mokraćnog mjehura. Preporučujem da ga trudnice potpuno izostave iz ishrane, a da za zaslađivanje koriste umjerene količine meda. Sirova hrana (meso, jaja, riba, nepasterizirano mlijeko) kao potencijalni izvor zaraze potpuno izbaciti s trudničkog jelovnika. Preporučuje se ove namirnice adekvatno termički obraditi te koristiti pasterizirano mlijeko i mliječne proizvode. Preporučuju se blagi čajevi poput kamilice, majčine dušice ili voćni čajevi, ali treba izbjegavati jake čajeve koji sadrže veću količinu teina i kofeina. Izbjegavati i čajne mješavine iz neprovjerenih izvora. Alkohol u potpunosti izbaciti iz ishrane trudnica jer nije poznato koja je kritična količina koja može ugroziti plod. Kafa nije opasna tokom trudnoće ako se konzumira umjereno, odnosno dopušteno je 1-2 šoljice dnevno. Otežan porod Iako sve informacije i smjernice o pravilnoj ishrani mogu dobiti od doktora i nutricionista, specijalista ginekologije prim dr. Nura Hadžimoerović-Naser ispričala je da je malo žena koje se za vrijeme trudnoće ne udebljaju preko preporučene mjere.  Za naše prostore i naš način ishrane je između 15 i 18 kilograma, pa čak i do 20 kilograma. Ona je podsjetila na studiju koja je prije nekoliko godina provedena u Hrvatskoj, a u kojoj je ustanovljeno da se trudnice udebljaju oko 18 kilograma. Kod nas je situacija slična, a čak je moguć i koji kilogram više. Na kilograme u trudnoći trebalo bi posebno paziti jer prekomjerno debljanje ugrožava zdravlje trudnice, bebe te otežava porod. Enormno povećanje težine utječe na povećano zadržavanje tečnosti u organizmu. Pogrešnom ishranom stvara se dosta masnoća, što može dovesti od povećanja krvnog pritiska, što vodi ka gestozi. Postoje različiti oblici gestoze – EPH. E – dem ili otok, P – proteini i H – hipertenzija. Događaju se različite kombinacije gestoze. Samo E gestoza podrazumijeva da su prisutni samo otoci, EP gestoza koja podrazumijeva da su prisutni otoci uz proteine u mokraći, što je teži stepen, i ETH koja podrazumijeva prisutnost otoka, proteina u mokraći i hipertenzije, što je jedan od najtežih oblika koji može dovesti i do veoma ozbiljnih komplikacija za ženu i plod – pojasnila je naša sagovornica. Prekomjerna tjelesna težina otežava i sam porod Kada se žena previše udeblja ne povećava se njena mišićna masa, već potkožno masno tikivo, odnosno salo. Kada dođe trenutak poroda trudnica nije u stanju adekvatno napregnuti mišiće prednjeg trbušnog zida da bi potpomogla mišićima maternica istiskivanje ploda -zaključuje dr. Hadžiomerović-Naser.

Dr. Dostović: Mnoge bolesti, okolnosti i životne navike povezane s učestalošću moždanog udara

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu, što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog toga dolazi do oštećenja i odumiranja nervnih ćelija u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. U povodu Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara šef Jedinice za liječenje moždanog udara Klinika za neurologiju UKC Tuzla Zikrija Dostović pojašnjava da moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo). Precizira da je oko 85 posto moždanih udara ishemijskih koji mogu biti posljedica tromboze (stvaranje ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju) ili embolije (otkidanje komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu a krvnom strujom doputuje i začepi moždanu arteriju). Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Oko 15 posto moždanih udara su hemoragijski (intracerebralni hematom nastaje kad se krv iz krvne žile izlije u okolno tkivo mozga, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kad se krv izlije u likvorske prostore oko mozga). "Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza, bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u zidu krvne žile što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje zida krvne žile", naglasio je. Moždani udar povezan je, ističe doc. Dostović, s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda (u dvije trećine bolesnika s preboljenim moždanim udarom zaostaje različit stepen neurološkog deficita, a trećina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno ovisna o tuđoj pomoći). Najčešći simptomi moždanog udara su utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge (pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela), poremećaji govora (otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe), naglo zamagljenje ili gubitak vida naročito na jednom oku ili u polovini vidnog polja. Među simptomima je i nagla jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani sa drugim simptomima, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima. "Određenom broju moždanih udara prethode 'upozoravajući znaci' - prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara", upozorio je. Dodaje da bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu neurološku obradu, da bi se utvrdio njen uzrok. Docent dr. Dostović naglašava da su mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja povezani s povećanom učestalošću nastanka moždanog udara, pa se nazivaju faktori rizika za nastanak moždanog udara. Na neke faktore rizika (dob, spol i genetsko nasljeđe) nije moguće utjecati, ali na mnoge faktore rizika moguće je djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povišenje rizika za nastanak moždanog udara. "Dob je najznačajniji faktor rizika za nastanak moždanog udara na koji se ne može utjecati. Starenjem raste učestalost obolijevanja od moždanog udara. Međutim, u posljednje vrijeme snižava se dob bolesnika koji zadobiju moždani udar, čak 46 posto moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi tj. između 45. i 59. godine života", kazao je. Iako se moždani udar uvijek povezuje sa starijom dobi procjenjuje se, kazao je, da ga deset posto pacijenata doživi prije navršene 50. godine života. Kod nastanka moždanog udara u osoba mlađe dobi, obično postoji neki predisponirajući faktor koji povećava vjerojatnost nastanka moždanog udara, a to su obično oni koji utječu na mehanizme koagulacije i dovode do pucanja kapilara ili pojačavaju sklonost stvaranja ugrušaka u krvožilnom sistemu. "Nažalost, osim tih standardnih faktora kod nastanka moždanog udara u mlađoj populaciji sve više presudni postaju pretilost i dijabetes. Među bolesti koje se dovode u vezu s moždanim udarom ubrajaju se i povišen krvni pritisak, alkoholizam, hiperlipidemija te drugi različiti hormonalni i metabolički poremećaji", kazao je. Najpoznatiji faktori rizika na koje se može utjecati (a povezani su s načinom života) su pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i debljina. "Neke bolesti predstavljaju faktore rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati kao što su povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji ritma srčanog rada (najčešće fibrilacija atrija), šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija. Otkrivanjem, uklanjanjem ili modificiranjem faktora rizika moguće je u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara što je dokazano u državama zapadne Europe i sjeverne Amerike gdje je posljednjih desetljeća djelovanjem na faktore rizika smanjena učestalost obolijevanja od moždanog udara", kazao je. Docent Dostović podcrtava da je moždani udar medicinsko stanje koje zahtijeva hitano zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. Danas je, kaže, moguće primijeniti i specifičnu terapiju za ishemijski moždani udar, primjenjuju se lijekovi koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu. "Na taj način omogućava se ponovna uspostava krvotoka i sprječava odumiranje nervnih ćelija. Ta terapija može se primijeniti unutar prva tri sata od nastanka ishemijskog moždanog udara nakon učinjene potrebne dijagnostičke obrade u adekvatno opremljenim centrima. Stoga je, nažalost, rezervirana samo za manji broj bolesnika. Svi bolesnici s moždanim udarom trebaju se liječiti u posebno organiziranim neurološkim odjelima za zbrinjavanje moždanog udara tzv. jedinicama za moždani udar", kazao je. Novi podaci govore o znatno povoljnijem ishodu moždanog udara kod bolesnika koji se liječe u specijaliziranim jedinicama za moždani udar u odnosu na bolesnike koji su bili liječeni na drugim odjelima. "Nakon završenog akutnog liječenja moždanog udara, bolesnici s preboljenim moždanim udarom trebaju započeti program rehabilitacije koji treba provoditi multidisciplinarni tim stručnjaka. Rehabilitaciju je potrebno započeti što je ranije moguće, a u program rehabilitacije treba uključiti i obitelj bolesnika", naglasio je. Tim načinom rehabilitacije postiže se najbolji mogući oporavak bolesnika nakon preboljenog moždanog udara. Nakon preboljenog moždanog udara potrebno je djelovati na smanjivanje i/ili uklanjanje faktora rizika za nastanak moždanog udara da bi se spriječila pojava ponovljenog moždanog udara. U cilju smanjivanja učestalosti moždanog udara svakako treba liječiti prateće bolesti (povišen krvni tlak, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija). "Važno je da se bolesnici pridržavaju uputa ljekara u pogledu liječenja navedenih bolesti i uzimaju sve propisane lijekove jer se adekvatnom kontrolom bolesti (koje su faktori rizika za nastanak moždanog udara) može u značajnoj mjeri smanjiti mogućnost nastanka moždanog udara", upozorio je. Svi bolesnici kod kojih postoji sumnja na suženje karotidnih arterija trebaju obaviti neinvazivni, bezbolni ultrazvučni pregled karotidnih arterija da bi se utvrdio stepen suženja. Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara potrebno je prekinuti s nezdravom prehranom (hrana koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljena hrana, hrana bogata holesterolom itd.) i preći na zdrav način prehrane (prehrana u kojoj dominiraju nezasićene masti, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voća i povrća u hrani, prehrana bogata neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo ribe u prehrani, pogotovo plava riba). Najzdraviji način prehrane je takozvana mediteranska dijeta tj. tradicionalna prehrana na obalama Mediterana. U cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. "Srećom, već pet godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača. Prekomjerna tjelesna težina i tjelesna neaktivnost su dokazani faktori rizika za nastanak moždanog udara. Jednostavan način smanjenja prekomjerne tjelesne težine je prelazak na zdrav način prehrane i povećana tjelesna aktivnost", naglasio je šef Jedinice za liječenje moždanog udara Klinika za neurologiju UKC Tuzla Zikrija Dostović.  

Znate li razlikovati prehladu i gripu?

Zimska sezona je pred nama, a s njom nam dolaze i uobičajene zimske bolesti. Kako razlikovati prehladu i gripu, piše mr. ph. Davorka Kopanja Kada vas probudi kihanje, kašljanje, curenje iz nosa, povišena temperatura ili kada kada vas boli svaki mišić u tijelu... da li znate šta je u pitanju: prehlada ili gripa? Prehlada i gripa imaju dosta sličnih simptoma, i često, umjesto da kažemo da imamo prehladu, kažemo da imamo gripu. Međutim, važno je znati razliku između ove dvije bolesti, jer je gripa teža bolest, koja može da dovede do ozbiljnijih komplikacija. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Prehlada je blaga virusna bolest koju uzrokuje neki od brojnih virusa i zahvata sluznicu gornjih disajnih organa, najčešće nosa i grla. Blagog je toka, kratko traje i obično je bez komplikacija. Simptomi prehlade nastupaju postepeno i uglavnom se prvo javlja šmrcanje, začepljen nos, kihanje ili bol u grlu. Opšti simptomi nisu jako izraženi, ali ponekad na početku bolesti mogu da se jave umor, glavobolja i blago povišena temperatura. Gripa je, takođe, zarazna bolest disajnih puteva, ali uzrokovana virusima gripe. Javlja se u obliku epidemije u zimskim mjesecima. Sam tok bolesti je srednje do veoma težak i često se javljaju komplikacije koje zahtijevaju liječenje. Gripa nastupa naglo i već na početku bolesti opšti simptomi su veoma izraženi. Javlja se visoka temperatura (38 - 41ºC), groznica, malaksalost, glavobolja, te bolovi u mišićima, kostima i zglobovima. Naknadno, mogu da se jave bol u grlu, promuklost, a ponekad i bol u grudima ili suh i nadržajan kašalj. Gripa se često komplikuje sa dodatnim bakterijskim infekcijama, jer virus gripe smanjuje otpornost organizma, pa tako kod starijih osoba i osoba slabijeg imuniteta, može da se javi upala pluća, kao i druge komplikacije. I dok se sa simptomima prehlade osjećate dobro već nakon nekoliko dana, gripa vas može držati u krevetu i nedeljama, a u teškim slučajevima može zahtijevati i bolničko liječenje. Terapija: Pošto su gripa i prehlada virusnog porijekla, liječenje je uglavnom usmjereno na olakšanje tegoba koje ih prate. Kako bi se ubrzao oporavak, pacijentima se uz odmor, preporučuje uzimanje dosta tečnosti, te voća bogatog antioksidansima. Uzimanje cinka i vitamina C može skratiti trajanje prehlade i pojačati otpornost organizma. Kada govorimo o lijekovima za ublažavanje simptoma koje prate prehladu i gripu, važno je odabrati bezbijedan i efikasan lijek. Poželjno je da on djeluje na više simptoma koji prate ova oboljenja, jer se na taj način sprečava uzimanje više lijekova za svaki simptom ponaosob, što je i komfornije za pacijenta. Pacijenti bi, prije uzimanja lijeka, trebalo da se posavjetuju sa svojim ljekarom ili farmaceutom, a pogotovo osobe koja imaju srčana ili neka druga hronična oboljenja (npr. dijabetes). Tako, na primjer, lijekove koji sadrže supstancu pseudoefedrin, koja olakšava simptome začepljenog nosa, pacijenti sa srčanim oboljenjima bi trebali izbjegavati . Takođe, je bitno naglasiti da se antibiotici koriste samo u slučajevima kada postoji dodatna bakterijska infekcija. Simptomi gripe: Groznica, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bol u mišićima, zglobovima i kostima, malaksalost, grlobolja, kašalj, a ponekad i bol u grudima. Epidemiološka istraživanja pokazala su da se grip pojavljuje redovno, najčešće u zimskom periodu.

Šef Klinike za kardiohirurgiju KCUS-a: Pušenje i stres štete srcu, telefon zamijenite šetnjom, a "teške" ljude izbjegavajte

Na Klinici za kardiohirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu operaciju trenutno čeka 300 pacijenata. Među njima je i 30 djece. "Od 300 pacijenata 133 ih je pripremljeno za operaciju. Pod pripremom se smatra da svaki pacijent uradi nalaze i preglede koji su neophodni radi uspješnog ishoda operacije i smanjivanja komplikacija na minimum. Za tu pripremu redovnim putem treba jedan do dva mjeseca, izuzev za hitne pacijente kada se postupak maksimalno ubrzava. Kad su u pitanju djeca, najčešće se radi o urođenim srčanim manama. Kod ovih anomalija je došlo do poremećaja anatomske strukture srca i/ili velikih krvnih sudova s kojom novorođenče već dolazi na svijet. Moram istaći da su liste čekanja bile duže i da smo ostali bez educiranog dječijeg hirurga koji je pismeno isticao lošu komunikaciju s tada nadležnim na pedijatriji", kazao je Avdagić. Tvrdi da Klinika za kardiohirurgiju ima dovoljno subspecijalista kardio i vaskularne hirurgije, anesteziologije, kardiologije kao i pratećeg medicinskog kadra koji mogu odgovoriti svim izazovima pred kojima se nađu te da im je cilj da se do početka 2018. godine lista čekanja za kardiohiruške pacijente u potpunosti ukine. "Kardiohirurgija se finansira iz Federalnog fonda solidarnosti koji ima ograničena sredstva. Lista čekanja formira se za one medicinske procedure i intervencije za čijim pružanjem postoje veće potrebe nego što su raspoložive mogućnosti i sredstva. Osposobili smo operacionu salu koja duži vremenski period nije bila u funkciji te se operativni program radi u punom kapacitetu, u dvije operacione sale. Ako se lista na ukine do 2018. godine, nakon procjene ljekara pacijentu će se odrediti mjesto na listi čekanja koja će biti na web stranici KCUS-a i jedino će osoba koja je na listi čekanja moći vidjeti svoje mjesto, kako bi se zaštitila privatnost. Ukoliko je pružanje ovih zdravstvenih usluga hitno, dužni smo da ih pružimo mimo liste čekanja", ističe Avdagić. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Bolesti koronarne arterije najčešće kod odraslih pacijenata Krv slobodno teče kroz zdravu koronarnu arteriju i srce se snabdijeva krvlju punom kisika koji mu je neophodan. Što se više naslaga nataloži u arteriji ona postaje uža i time se, ističe kardiohirurg, dodatno smanjuje količina krvi koja se ulijeva u srce zbog čega se srce lišava neophodnog kisika i izaziva bolove u grudima. "Sužena arterija čiji rad u potpunosti blokira tromb izaziva srčani udar (miokardijalni infarkt). Nedostatak krvi bogate kisikom može da dovede do trajnog oštećenja srčanog mišića. Bolesti srčanih zalistaka, kojih ima četiri, mogu dovesti do njihovog nepravilnog otvaranja i zatvaranja. One mogu biti urođene ili da se razviju nakon reumatizma u djetinjstvu ili kalcifikacije u starosti.Tegobe mogu varirati u zavisnosti od toga koji zalistak je obolio", navodi naš sagovornik. Kada se tegobe počnu pogoršavati, javljaju se brzo umaranje, lupanje srca, osjećaj blokade i kratkog daha, kao i oteknuta stopala koja ukazuju na srčano popuštanje te razne vrste aritmija, koje se javljaju kao posljedica nepravilnog srčanog ritma. "Iako se najčešće javljaju kod pacijenata s postojećim srčanim oboljenjima i kod zdravih ljudi se može razviti endokarditis, bakterijsko zapaljenje unutrašnjeg sloja srca, koje također uključuje i srčane zaliske, kardiomiopatije, bolesti srčanih mišića te aneurizme, nepravilno proširenje grudne i trbušne aorte kao i disekcije aorte, odnosno akutno cijepanje zida aorte", ističe šef Klinike za kardiohirurgiju. Zaboravite na stres, cigarete i alkohol U cijeloj priči, između ostalog, važnu ulogu igraju stres, alkohol i pušenje, koji se smatraju "promjenjivim" faktorima rizika u nastanku kardiovaskularnih bolesti. "Nikotin je prirodni insekticid, on grči krvne sudove. U BiH se godišnje, po nekim procjenama, potroši preko milijardu KM na cigarete. Alkohol kao i cigarete podiže krvni pritisak kao i nivo masnoća i šećera u krvi. Na taj način oštete unutrašnjost arterije, što za rezultat ima taloženje naslaga unutar zidova arterije čime se sprečava normalan protok krvi. U BiH se godišnje, po nekim procjenama, potroši oko 9,5 litara alkohola po glavi stanovnika", kaže kardiohirurg. U nastanku kardiovaskularnih bolesti stres pomaže putem brojnih mehanizama. Stres je posljedica opiranja, ali i zamaranja stvarima koje ne možemo promjeniti te zavisti i pretjerane ljutnje, ali moguće ga je prevenirati. "Stres se može spriječiti tako što ćete korištenje telefona i gledanje televizije zamijeniti nekom fizičkom aktivnošću, makar to bila i svakodnevna šetnja od 30 minuta. Izbjegavajte 'teške' ljude jer vas oni troše, a vi toga niste ni svjesni. Spavajte dovoljno 7 do 9 sati uz popodnevni odmor koji vrijedi skoro četiri puta više nego noćni san. Zauzmite stav protiv iskrivljene interpretacije života: 'Dedo puši čitav život, a zdrav je'. Ovaj prividni paradoks se najbolje vidi kod teških operacija kada do izražaja dođe vrlo težak oporavak radi potrošenih bioloških rezervi. Odnosno, ne strada svako ko vozi prebrzo, ali skoro svi koji su stradali su vozili prebrzo", zaključuje šef Klinike za kardiohirurgiju.

Caplan: Vakcinacija je obaveza cijele zajednice

Dr. Arthur L. Caplan, profesor bioetike na Njujorškom univerzitetu, autor je 35 knjiga i nekoliko stotina naučnih radova te član brojnih odbora međunarodnih organizacija u oblasti bioetike i zdravstva. Jedan od najuticajnijih stručnjaka u oblasti zdravstva u SAD-u govori o važnosti vakcinisanja djece i borbi za obrazovanje dijela roditelja koji se tome protive. "Veći je rizik imati mačku nego primiti vakcinu", kaže Caplan, koji ističe da roditelji imaju pravo da ne vakcinišu dijete, ali ne i da zbog njihove odluke budu zaražena druga djeca. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Je li pitanje vakcinacije uopšte tema u Sjedinjenim Američkim Državama? Šta je vakcinacija za prosječnog Amerikanca? - U SAD-u postoji pitanje vakcinacije djece i vakcinacije odraslih, jer morate nekada da se vakcinišete protiv nekih bolesti. Uopšteno gledano, Amerikanci snažno podržavaju vakcine. Procenat ljudi koji vakcinišu djecu je vjerovatno devedeset odsto. S druge strane, procenat ljudi koji dobijaju vakcine protiv gripa je vjerovatno oko 50 odsto. Dakle, postoje razlike, ali veoma je snažna posvećenost vakcinaciji djece. Međutim, postoje „džepovi“ ljudi koji žive u pojedinim gradovima ili naseljima koji nisu sigurni u vakcine i ne vakcinišu dovoljno i gdje procenat ide i do pedeset odsto. I oni su opasni, jer bolesti mogu da se prošire iz tih malih zajednica na široku populaciju. Ljudi se pitaju, kako je to moguće, ali treba znati da učinkovitost vakcine nije 100 odsto, već vjerovatno oko 90 odsto. Tako da, ako mali broj ljudi ne obavi vakcinaciju, to može da raširi zarazu. Ako se odlučite da ne vakcinišete dijete, šta to donosi običnom čovjeku? - Imali smo veliku raspravu u SAD-u. Pitali smo se, ako ne želite da vakcinišete dijete, da li ono smije da ide u školu? Sada u mnogim saveznim državama imamo regulativu, doduše ne u svim, da ne možete da upišete dijete u školu ako nije vakcinisano. Rekli smo, ako ne postoji medicinski razlog, tj. ako dijete ne može da prihvati vakcinu, ili na njega ne djeluje zbog npr. bolesti, morate da ga vakcinišete. Na primer, Kalifornija je nedavno donijela tu regulativu i procenat vakcinacije je porastao sa 90 odsto na 95 odsto. Mi kažemo, ne možete drugu djecu da dovodite u rizik, ako ne vakcinišete svoje dijete, što znači da ne možete da ga upišete u školu. Nevakcinisana djeca dovode drugu u rizik od boginja ili zaušaka ili velikog kašlja, gripa ili drugih bolesti... Ne zaboravite, ne vakcinišete se samo da biste sebe zaštitili sebe ili svoje dijete, ima drugih ljudi, djece koja boluju od raka, neko ima transplantirani organ, neko ima autoimunu bolest... Ti ljudi ne mogu da se vakcinišu, jer njihov imuni sistem ne radi. Jedini način da se oni zaštite je da im vi ne prenesete bolest. Djelimično, vakcinišemo se da bismo zaštitili druge. To je obaveza zajednice, nije to samo do pojedinca.   Šta je sa zaposlenima u zdravstvenim ustanovama? - Pomislili biste da ljudi koji rade u bolnicama ili domovima za stare će se u najvećoj mjeri vakcinisati, ali čak i tu je bilo mnogo ljudi koji se nisu vakcinisali. Tako sam prije šest ili sedam godina došao na ideju – ako želite da radite u bolnici ili domu za stare, ili kao medicinska pomoć u kući, morate se vakcinisati. Zašto? Jer radite sa ljudima koji su bolesni, starijima, jer oni se razboljevaju, a vakcine im ne pomažu u tolikoj mjeri... Imali smo procenat od 80 odsto, a sada je 99 odsto lekara i tehničara vakcinisano. Mi na Njujorškom univerzitetu imamo politiku da ne možete da radite ako niste vakcinisani. Svi, sekretarice, kuhari, obezbjeđenje, moraju se vakcinisati, jer su u kontaktu s ljudima. Da li bismo otpustili nekoga ko nije vakcinisan – da. I, zapravo, bilo je i otpuštanja. I studenti moraju da budu vakcinisani, a zaposleni nose bedž koji pokazuje da nismo licemjeri – mi smo se vakcinisali, i vi biste trebali. Kako sa naučnog stajališta objašnjavate situaciju u kojoj se nalaze neke evropske zemlje? Nedavno je Rumunija imala problem sa epidemijom malih boginja, što je bolest koja se lako prevenira vakcinacijom. - Prvo, doktori, pedijatri ne promovišu ovo dovoljno. Oni moraju da vas podsjećaju – morate da vakcinišete svoje dijete i vi treba da se vakcinišete. Često, ljekar ne razmišlja o vakcinaciji odraslog čovjeka, osim ako će da putuje negdje gde se smatra da ima bolesti, u Africi ili Aziji. Oni zapravo ne shvataju da ljudi iz tih zemalja mogu da donesu tu bolest u Rumuniju, Britaniju... Dosta se putuje, izbjeglice, zaraze se prenose. Ljekari moraju da razumiju važnost vakcinacije. Roditelji ne vide te bolesti, pitaju se kada su posljednji put vidjeli nekoga ko je imao male boginje. Ako ne vakcinišete, vrlo brzo ćete ih vidjeti ponovo. Suviše su ljudi opušteni po pitanju tih bolesti, jer smo uradili sjajan posao time što smo ih se otarasili. Tu imamo i roditelje koji kažu, vakcine nisu bezbjedne. Pročitaju svašta na internetu. To nije istina! Nema dokaza da vakcine škode, ali zato ima mnogo dokaza da možete da se razbolite ako se ne vakcinišete. To su sve glasine neodgovornih ljudi koji napamet pričaju da su vakcine opasne ili neprirodne ili da ćete se razboljeti. Pazite, neko bi rekao, toliko bodete dijete, to je jako mnogo, ali količina opasne materije koju dobijete kroz vakcinu je milioniti dio onoga što dobijete ako imate psa i dozvolite mu da vašem detetu poliže lice. Veći je rizik imati mačku nego primiti vakcinu. Rade li organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ili naučne zajednice dovoljno na promociji vakcinacije? - Moje dugogodišnje iskustvo pokazuje, vakcinacija je lokalna stvar. Ako vaš doktor podsjeća na to i ponudi, većina će to da uzme. Ako ne, mala je korist od toga šta će reći WHO.  U medijima i javnom prostoru ima slučajeva u kojima roditelji djece sa autizmom krive MMR vakcinu za to. - Ljudi se sada pitaju, neko je imao dijete sa autizmom, šta ja da radim, jer kažu da se to desilo nakon vakcinacije. Zapamtite dvije stvari. Nijedna studija nije napravila vezu između vakcina i autizma. Mnogo je vakcinisane djece, neka od njih imaju autizam, ali to ne znači da je vakcina tome uzrok. Još važnije, nedavno smo počeli da uviđamo autizam kod djece prije vakcinacije. Dakle, ne može to biti uzrok, jer sada možemo da postavimo dijagnozu autizma i kod bebe koja ima tri mjeseca ili šest mjeseci, a nisu vakcinisane. Brige i strah oko autizma su neznanje i ponekad očaj, jer roditelji žele da znaju zašto se to desilo. Vakcinisali su dijete i misle da je od toga – nije. Ta tvrdnja ne stoji, mnogo, jako mnogo istraživanja, mislim da je to istraživano više nego išta čega se mogu sjetiti – nema veze. Kako gledate na prijedloge o uskraćivanju zdravstvene zaštite roditeljima koji odbijaju da vakcinišu dijete ili na novčane kazne? - Australija je nedavno ustanovila - ako ne vakcinišete dijete, nećete imati socijalnu pomoć. To je oštra politika, jer na neki način kažnjava dijete, koje nema izbor, jer mora da radi ono što roditelji žele. Mislim da je nedozvoljavanje polaska u školu bez vakcinacije razumnija. Kažnjavanje ili oduzimanje socijalne pomoći je ekstremno, jer šteti djeci, a cijela poenta je da se djeci pomogne. Mnogi roditelji tvrde da je njihovo ustavno pravo da ne vakcinišu dijete. - Ja ovako odgovaram – to jeste vaše pravo, ali nemate pravo da zarazite moje dijete. Nemate pravo da ubijete moju babu ili mog dedu koji je slab i koji može umrijeti i od gripa. Nemate samo pravo, imate i odgovornost u društvu. Morate da brinete o slabima i ranjivima koji žive uz vas i zato se vakcinacija od vas očekuje. Šta je važnije? Pravo roditelja na izbor ili pravo djeteta na vakcinaciju? - Ako biramo između poštovanja prava roditelja ili najboljeg interesa djeteta, ja biram interes djeteta. Roditelji imaju prava, ali nemaju pravo na mrtvo dijete ili na bolesno dijete. Primjer: Ako roditelj kaže – moje dijete ima dijabetes, ali mu neću davati insulin, rekli bismo – moraš da mu daš insulin. Išli bismo na sud i natjerali bismo te da to uradiš. Natjerali bismo te da liječiš svoje dijete iako roditelj iz nekog razloga nije želio da to učini. Vakcine su tako moćne, mislim da bi trebalo posmatrati to kao čin dobrog komšije ili dobrog roditelja, jer to štiti zdravlje djece. Tu se ne govori o vašoj slobodi. Šta je sa štetnim materijama u vakcinama? - Od ljudi koji su zabrinuti za vakcine čujete kako u tim vakcinama ima žive ili aluminijuma. Prvo, živa je uklonjena iz skoro svih vakcina. Većina zemalja nema žive u svojim vakcinama, a to nije promijenilo ni procenat oboljelih od autizma. Broj ljudi sa autizmom nastavlja da raste bez obzira na sve. Inače, ima više žive u ribi ili aluminijuma u tepihu nego u bilo kojoj vakcini. To znači da ako želite da izbjegnete te metale, morate živjeti na mjestu gdje nema tepiha, da nikada ne jedete ribu i da onemogućite kontakt vašeg djeteta sa bezbroj proizvoda koji u sebi sadrže aluminijui ili živu, a ti elementi su u našim prostorijama, vodi, vazduhu. Izvor: Al Jazeera  

Klima-uređaji ne smiju puhati direktno u vas

Zbog tropskih vrućina građani BiH traže različite načine da se rashlade. Najčešće se tokom prijevoza ili u stambenim i poslovnim objektima koriste klima-uređaji koji, ako se ne koriste pravilno, mogu biti pogubni za zdravlje čovjeka, djece pogotovo. "U klimatiziranim prostorijama, a naročito u automobilima s ugrađenim klima-uređajima, potrebno je voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i vanjske temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema", upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Izbjeći šok za organizam Glavno pravilo je da razlika između tmperature prostorije u kojoj radi klima-uređaj i vanjske ne bude veća od 10 stepeni. Također, prostoriju treba postepeno rashlađivati. Ukoliko planirate izaći iz prostorije, klimu trebate ugasiti kako bi vam se tijelo priviklo i ne bi doživjelo "šok". Ljekari upozoravaju da klima-uređaji ne smiju puhati direktno u vas, a posebno ne prema djeci, jer su osjetljiva i lakše dobiju upalu uha. Ukoliko imate bebu, pedijatri savjetuju da je idealna temperatura prostorija u kojima boravi 26 stepeni. No, ako je vanjska temperatura visoka, kao što je to slučaj u proteklim danima, onda morate povećati temperaturu u prostoriji, jer ona smije biti 7-10 stepeni niža od vanjske. Djecu i bebe nikada ne izlažite direktnom puhanju iz klima-uređaja. Bebu obucite u prozračnu odjeću koja će joj pokrivati ruke i noge, stavite joj pamučnu kapu za glavu i tanke čarape na stopala dok klima radi, a temperatura se spušta. Ostavite malo odškrinut prozor kako biste omogućili strujanje zraka. Također, dajite im dovoljno tekućine jer klima isušuje kožu i sluznicu. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Automobil prvo provjetriti Kada je riječ o klima-uređaju u automobilu, tu trebate obratiti posebnu pažnju jer ste izloženiji. S obzirom na to da su velike vrućine ovih dana, iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH savjetuju da dobro prozračite automobil prije nego uđete u njega, jer u njima temperatura može dostići i 70 stepeni na suncu. "Čak i ako imate klimu, prozračite automobil prije nego što uđete u njega zbog po zdravlje opasnih isparavanja plastike i uređaja u automobilu. Kada se vozite, podesite klimu tako da temperaturna razlika ne bude prevelika", kažu iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Stručnjaci iz automobilske industrije savjetuju da je najbolje na početku otvoriti sve prozore i upaliti klimu te podesiti na uvlačenje vanjskog zraka dok je temperatura minimalna. Zrak treba puhati prema prozorima. Na ovaj način se mijenja zrak, tačnije izlazi vreli i ustajali. Kada krenete voziti, zatvorite prozore i podesite na recirkulaciju zraka te smanjite brzinu puhanja ventilatora. Usmjeriti klimu ka nogama i šoferšajbi Ljekari savjetuju da bi bilo dobro da klima-uređaj puše prema nogama i vjetrobranskom staklu, jer na ovaj način izbjegavate direktno puhanje hladnijeg zraka u lice i grudi, što može izazvati upale sinusa i uha, prehlade, ali i ozbiljnije probleme. Nekoliko minuta prije kraja vožnje ugasite klima-uređaj i ostavite upaljenu ventilaciju. Ukoliko prevozite bebu, radije rashladite automobil prije unošenja bebe, a potom ugasite klimu i upalite ventilator. Ukoliko vam bude pretoplo, upalite klimu na temperaturu nižu sedam stepeni od vanjske i pobrinite se da nijedan otvor nije okrenut prema bebi/djetetu. Redovno održavanje Na kraju je bitno istaći da minimalno jednom godišnje čistite klima-uređaj, kao i filter koji se nalazi u njemu, jer je vlažna i prljava podloga idealna za razvoj štetnih mikroorganizama od kojih neki mogu izazvati i upalu pluća.

Dr. Evelina Čehajić na temu: Povišena temperatura

Povišena tjelesna temperatura 37 C i više je jedan od znakova bolesti, a često i simptom koji alarmira roditelje da je dijete ozbiljnije bolesno. Povišena temperatura 38 C se može tolerisati do 3 dana. Ukoliko povišenje traje duže ili ako su popratni simptomi ozbiljniji obavezno se obratite ljekaru. Glavni antipiretici u dječijem uzrastu su paracetamol i ibuprofen. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar U dojenačkom periodu lagano povišena tjelesna temperatura može pratiti rast zuba a ponekad ukazuje na dehidrataciju djeteta. Neadekvatno pretoplo obučeno dijete, može imati višu tjelesnu temperaturu.  Povišenje može biti  i bez jasnog uzroka, prolaznog karaktera u večernjim satima. Svako povišenje tjelesne temperature za 1 C povećava potrebe za tečnošću za 12%. Temperatura 37-38 C bi se trebala tretirati fizikalnim mjerama. Ponekad je dovoljno dijete raskomotiti, istuširati, dati mu da pije i da se tjelesna temperatura normalizira. Temperatura 38 C i više obično zahtijeva i medikamentozni tretman. Lijek prvog izbora je paracetamol, u adekvatnoj dozi prema uputstvu proizvođača. Paracetamol se može kombinirati sa ibuprofenom čijim naizmjeničnim davanjem dobijamo mogućnost tretmana povišene temperature svaka 3-4 h ako za to postoji potreba. Na našem tržištu, registrirani su čepici diklofenaka – voltaren za djecu. To je lijek iz grupe nesteroidnih antireumatika koji ima i antipiretski efekat. Za djecu do 1 god se ne koristi, a i za veću je potreban oprez i upotreba samo za visoke temperature oko 39 C  i više. Acetilsalicilna kiselina-aspirin se ne koristi kod djece do 12 godina, zbog mogućih komplikacija. Preporučuje se 30-60 min po davanju lijeka ponovo izmjeriti temperaturu da bismo ocijenili da li pada. Temperatura se prati sve do normalizacije. Ocjena „ rukom na čelo“ je subjektivna metoda koja zavisi od zagrijanosti ruke i nije dovoljna za procjenu stanja djeteta. Kod visokih temperatura kombinujte medikamentozne i fizikalne mjere. Tuširajte dijete, vodom 2 stepena hladnijom od tjelesne temperature. Izmasirajte vodom, pri čem trljajte kožu trupa i udova da se zacrveni i pojača gubitak toplote sa površine tijela. Ne masirajte malo dijete alkoholom, površina kože je velika u odnosu na težinu, alkohol se resorbuje preko kože, te u ekstremnim prilikama može izazvati i trovanje. Ne zaboravite dati mlake napoje. Ćepić ili sirup? Izbor zavisi od visine temperature, saradnje djeteta i popratne bolesti povraćanja ili eventualnog proljeva. Ne vodite dijete ljekaru prije nego snizite temperaturu. Ne znate šta Vas čeka na putu do ljekara,  zastoj u saobraćaju, gužva u čekaonici ili neke druge nepredvidene situacije. Odlaganje davanja antipiretika može dovesti do skoka temperature koju je kasnije teško sniziti uz opasnost pojave febrilnih konvulzija ili fraza. Za mjerenje temperature možete koristiti različite vrste toplomjera, klasične živine ili digitalne. Temperatura se mjeri na čelu, u uhu, u pazušnoj jami ili čmaru, ovisno kakav toplomjer imate. Bitno je da se naviknete na njega i da dijete toleriše mjerenje. Mjerenje klasičnim toplomjerom traje oko 5 minuta, a bolesno dijete često odbija saradnju. Kratko mjerenje daje pogrešnu sliku o visini temperature. Kod mjerenja u čmaru – rektalno od izmjerene vrijednosti se odbija 0,5 C.

Jesti zdravo na poslu - ne/moguća misija?

Brojni zaposleni ljudi nemaju vremena i ideja za pravilnu prehranu tijekom napornog radnog dana. Posebice se to odnosi na uspješne mlade ljude pred kojima su svakodnevni zahtjevni poslovni izazovi i zbog toga često ne uspijevaju redovito jesti. Također, sveprisutan stres dodatno otežava pravilno hranjenje, probavu i brojne druge tjelesne aspekte vezane uz prehranu. Izuzev radnih kolektiva koji imaju organiziranu dnevnu prehranu unutar kompanije, zaposlenici su nerijetko osuđeni na obližnje trgovine, pekare, automate sa slatkišima, bezbrojne kafe i hranu iz dostave. Nažalost, u Bih je još uvijek nedovoljno razvijena restoranska scena malih, pristupačnih restorančića za brz i kvalitetan ručak tokom radnog vremena. Također, nema tradicije objeda jer ju je nažalost progutala važnost radnih zadataka, sastanaka i projekata. Po tom pitanju mogli bi mnogo naučiti od Talijana koji bez ustupka redovno ručaju oko 13 h u malim restoranima koji pripremaju uravnotežena mala topla jela, uglavnom po pristupačnim cijenama. Što kaže nauka? Brojna su se naučna istraživanja bavila problematikom prehrane na radnom mjestu. Pokazano je da pravilna prehrana povećava produktivnost zaposlenika, a oni pretili dvostruko češće izostaju s posla od onih u dobroj tjelesnoj formi. Iscrpljivanje na poslu i prekovremeni rad snažno su povezani s debljanjem. Kod muškaraca na debljanje posebice utječe prekovremeni rad, a ubrzanje tempa rada u žena. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Loša je vijest da bi se kilogrami koje ste zaradili prekovremenim radom i stresom na poslu mogli negativno odraziti na vašu platu. Naime, istraživanje talijanskih naučnika pokazalo je da nakupljanje suvišne tjelesne mase uz negativan utjecaj na zdravlje smanjuje i visinu plate. Povećanje indeksa tjelesne mase (BMI) od samo 10% može kod muškaraca dovesti do smanjenja primanja za 3,3%, a kod žena za 1,8%, ukazuje istraživanje provedeno u 9 europskih zemalja. Pokazalo se da je negativan utjecaj prevelike tjelesne mase na primanja jače izražen u zemljama tzv. uljnog pojasa - Španjolskoj, Grčkoj, Italiji i Portugalu. Nasuprot tome, u zemljama tzv. pivskog pojasa (Austriji, Irskoj, Danskoj, Belgiji i Finskoj) je veza između viška kilograma i manjih plaća manje uočljiva. Mali trikovi za pravilnu prehranu na poslu Poznato je da bi dnevno trebalo konzumirati tri glavna obroka i dva međuobroka. Doručak, kao najvažniji dnevni obrok ne bi se smio zapostavljati. Ipak, mnogi zaposleni ljudi nerijetko imaju tek dva dnevna obroka i osjećaju negativne posljedice takvog načina života. Uz malo više brige i dobru organizaciju moguće je isplanirati adekvatnu prehranu i u nepovoljnim uvjetima kakvi još uvijek vladaju u našem okruženju. Evo nekoliko savjeta: U pauzi za ručak Ukoliko ste u mogućnosti ponesite pripremljeni ručak, poput rižota s piletinom ili riblje salate od kuće. Na taj način ćete moći biti sigurni da ćete unijeti uravnotežen obrok, a i nećete gubiti vrijeme na odlazak u kupovinu. Potražite obližnji mali restorančić s dnevnom ponudom jela i sprijateljite se s osobljem. Zasigurno ćete povremeno moći svratiti na varivo, juhu ili odrezak na naglo s povrćem. Ako se dobro upoznate, ispeći će vam i jaja na oko ili ponuditi sir i pavlaka – jela čija priprema traje tek par minuta, a vrijedni su izvori nutrijenata. Sendviči Osvježite vaše sendviče integralnim pecivima sa sjemenkama i raznolikim salatama. Uobičajnom sendviču možete dodati ribanu mrkvu ili klice. Ukoliko ujutro nemate dovoljno vremena za pripremu, kvalitetan sendvič možete pripremiti i večer ranije. Riblja pašteta ili pečena piletina može u frižideru stajati dan ili dva. Ako kupujete već gotove sendviče, birajte one sa integralnim pecivima te smanjite dodatke raznih umaka koji su nerijetko vrlo masni. Supe Supe su vrlo važan dio jelovnika. Ako na poslu nemate mogućnosti grijati supu, možete ju prigrijati ujutro kod kuće i ponijeti u termosici. Salate Bez obzira pripremate li ih sami ili ih kupujete gotove potrudite se da salata sadrži što više različitih sastojaka i obavezno provjerite jesu li svi sastojci svježi. Salate koje sadrže mahunarke ili tjesteninu osigurat će vam dugotrajnu energiju.  Ako su vam draže salate od povrća dodajte im izvor bjelančevina (sir, jaja) i integralni hljeb kako bi si osigurali dovoljno energije i nutrijenata.  Međuobroci iz radnog stola Držite u stolu nekoliko vrsta zdravih međuobroka kako bi imale šta za prigristi kada vas „uhvati kriza“. Uvijek držite u stolu: Nekoliko vrsta voća. Bolje je imati manje količine, ali više raznolikog voća kako vam ne bi dosadilo. Krekere od integralnog brašna, rižine krekere, muesli ili voćne pločice. Mješavinu orašastih plodova poput oraha, badema i lješnjaka Očišćeno povrće poput primjerice mrkve Sušeno voće poput suhih smokava, šljiva i marelica Mala pakiranja muesli žitarica i fermentirane mliječne proizvode Mala pakiranja voćnog soka i vode. Izvor: zdravobudi.hr

Dr. Suljagić: Šetnja uz jutarnje sunce odgovara koži, a cjelodnevno sunčanje na plaži ne dolazi u obzir

O samoj pripremi kože za predstojeće sunčane i izuzetno tople dane, načinima na koje se pravilno izlagati suncu, ali i posljedicama koje neadekvatno izlaganje sunčevim zrakama nosi sa sobom, razgovarali smo s tuzlanskim dermatovenerologom prof. dr. sci. med. Edinom Suljagićem. S obzirom na to da naša populacija spada u kategoriju bijele kože koja prilikom izlaganja suncu uglavnom pocrveni, priprema za vrući ljetni period, savjetuje Suljagić, zasniva se na diskretnom izlaganju suncu u ranim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Direktno izlaganje suncu od 11 do 16 sati ne dolazi u obzir Upozorava da svako direktno izlaganje suncu od 11 do 16 sati apsolutno ne dolazi u obzir, s obzirom na to da je riječ o periodu kada sunčeva svjetlost pada pod direktnim uglom, što može dovesti do dramatičnih promjena i oštećenja kože u smislu opeklina i slično. Blagodetima sunca idealno bi bilo prepustiti se od sedam do deset sati ujutro te od 17 do njegovog zalaska koje je okvirno oko 20 sati. U spomenutim vremenskim intervalima može se postići određena pigmentacija kože, u zavisnosti od toga koliko melanociti mogu proizvesti melanina (pigmenta koji je prvenstveno odgovoran za boju kože), s obzirom na to da su limitirani u svojoj funkciji. "Ako govorimo o djeci, jedna studija je pokazala da sprečavanje izlaganja djece suncu do 18. godine života u kasnijim periodima smanjuje vjerovatnoću obolijevanja od karcinoma kože, melanoma i slično", ističe Suljagić. Djeca do treće godine života uopće ne bi trebala biti izlagana suncu, a Suljagić roditeljima s mališanima savjetuje šetnju kroz parkove i grad u određenoj hladovini i slično, što je sasvim dovoljno za dobijanje neophodnih količina vitamina D. "Djeca poslije treće godine života sebe ne mogu kontrolisati, ali roditelji treba da obrate veliku pažnju na upotrebu šeširića i majica, uz obavezno izbjegavanje izlaska na otvoreno sunce od 11 do 15 sati. Dakle, igra se treba odvijati u hladovini i djeca treba da imaju elemente fizičke zaštite", pojašnjava naš sagovornik. Oprezno s upotrebom solarija Često se može čuti da se odlazak u solarij smatra jednom od priprema kože za ljetni period. Solarni aparati danas emitiraju UVA zrake koje ne bi trebalo da budu kancerogene, međutim, svaki od njih ima određene protokole koji bi trebalo da budu poštovani. Ipak, Suljagić kaže da problem predstavlja činjenica da se oni ne poštuju. "Nije problem u solariju, nego u protokolima. Ako se kaže da se u okviru jedne velike, moderne mašine za izlaganje kože s bijelom puti preporučuje od 15 do 30 minuta u paketu, to ne bi trebalo zloupotrebljavati. Ako je to deset izlaganja po pet minuta, onda ne bi trebalo ići dalje", navodi on. Nastavlja da, nažalost, postoji trend, posebno među mlađom populacijom, da svoju kožu žele pigmentirati u velikoj mjeri kako bi bila identična koži latinoameričkih diva, što je, praktično, nemoguće postići. "Nijedan vlasnik solarnog aparata neće blokirati upotrebu nekome ko želi da ponovi tri programa po 50 minuta na vlastitu odgovornost. Suština bi bila utjecati na svijest da naša bijela koža ima svoje limite i da uopće ne treba težiti tome da budemo tamne puti, kad to ne možemo postići", dodaje Suljagić. Poželjne kreme sa zaštitnim faktorima U samoj pripremi kože za ljetni period kreme sa zaštitnim faktorima su veoma poželjne. "Ako se nećemo izlagati otvorenom suncu, faktori 10, 20 i 30 su sasvim dovoljni kako bi nas kao filteri privremeno zaštitili od neposredne aktivnosti ultraljubičastih zraka pa na kraju krajeva i infracrvenih. Te kreme su danas veoma kvalitetne i šta god da kupite je korisno, jer su na neki način farmaceutske kompanije u smislu svog napredovanja proizvele veoma kvalitetne preparate kojima možemo vjerovati", kaže Suljagić. Za vrele sunčane dane veže se i odlazak na plažu, a tada treba biti posebno oprezan. "Pristalica sam šetnje na suncu. Dovoljno je da šetate pola sata do sat u jutarnjim satima, a ako je već neko zaista toliki ljubitelj izležavanja na plaži i direktnog izlaganja kompletnog tijela, neka to ona bude pola sata ujutro, a pola poslijepodne i bit će sasvim dovoljno", savjetuje Suljagić. U periodu boravka na plaži preporučuje korištenje krema sa zaštitnim faktorom 50 i više. "To se posebno odnosi na mladeže, jer praktično bi trebalo pigmentne promjene na leđima i prsima tačkasto zaštiti jednu po jednu. To će definitivno onemogućiti štetni efekat sunčevog svjetla na pigmentne lezije, a s tim u vezi i razvojem malignog melanoma", ističe tuzlanski dermatovenerolog. Osobama s pigmentnim lezijama i mladežima prije izlaganja suncu preporučuje se posjeta dermatologu, s obzirom na to da će se uz pomoć dermatoskopije utvrditi kakve pigmentne promjene ima te koji nivo zaštite je neophodan. Pored spomenutih zaštitnih krema, ne bi trebalo zanemariti ni zaštitu koju nam može u određenoj mjeri pružiti hrana. Naš sagovornik savjetuje konzumiranje karotenoid kompleksa, potom cvekle, soka od paradajza, narandže i mrkve. "Dosta prirodnih antioksidanata će definitivno omogućiti da u krvi ima sasvim dovoljno pigmentnog potencijala kako bi se koža mogla zaštititi, odnosno kako bi se mogli crpjeti benefiti dobiveni unošenjem tih kompleksa. Sigurno je da će na koži biti mnogo boljih reakcija uz sve što sam rekao", ističe Suljagić. S druge strane, netaktično izlaganje suncu, neuklanjanje slane morske vode s tijela, kombinacija određenih supstanci koje se stavljaju na kožu uz slanu vodu i sunce, upotreba lijekova kao što su beta blokatori, diuretici i slično dovodi do pojave određenih alergijskih reakcija na koži. "Uvijek bi na neki način bilo bolje preduprijediti alergijske reakcije adekvatnim ponašanjem na plaži. Ne može se tijelo koje je izašlo iz slane vode takvim držati pola sata. Potrebno ga je saprati slatkom vodom, jer ta so zna u određenim slučajevima uzrokovati iritacije koje se liječe kortikosteroidima, kalcijem i antihistaminicima, uz apsolutan prekid izlaganja slanoj vodi na moru...", nastavlja Suljagić. Zaštita od insekata Ljetni period karakteriše i pojava insekata, posebno komaraca, od kojih se građani pokušavaju zaštititi na brojne načine. "Svaka apoteka nudi pristojne preparate za zaštitu od komaraca koji su vrlo često hipoalergeni i mogu se s velikom dozom sigurnosti koristiti na tijelu. To su najčešće preparati koji mirisom odbijaju komarce koje treba imati na umu, posebno ako idemo u slatkovodna izletišta kojih u našim gradovima ima u izobilju. Mislim da bi odlazak u apoteku i potražnja preparata preventivnog karaktera definitivno imala smisla", kaže Suljagić. S druge strane, za osobe koje pribjegavaju korektivnoj dermatologij, naš sagovornik ističe da postoje tretmani koji se mogu raditi u ljetnom periodu, ali i oni koji se ostavljaju za ostala godišnja doba. U ljetnom periodu se radi veliki broj tretmana kao što su laserska epilacija, botox, uklanjanje kapilara na licu, podmlađivanje, brisanje bora..., dok svi tretmani koji su vezani za ljuštenje kože moraju čekati jesen.

Prva Prethodna 1 2 3 4 5 6 19 20 21 Zadnja