BiH na začelju Evrope po broju transplantacija organa

21.05.2017. 02:21


S dvadesetak transplantacija organa godišnje Bosna i Hercegovina je i dalje na dnu liste evropskih zemalja, izjavio je za Fenu predsjednik Udruge osoba na dijalizi i s transplantiranim organima Federacije BiH Tomislav Žuljević.

O situaciji u oblasti transplantacije organa u zemljama regije, razgovarano je u protekla tri dana na Vlašiću, gdje su održani 8. međunarodni susreti dijaliziranih i transplantiranih "Vitez 2017", na kojima je sudjelovalo više od stotinu osoba.

"Ljudi pričaju o stotinama transplantacija, a mi se još vrtimo na 20-ak. Doduše 2015. godine ih je bilo 28, ali kad pogledamo, recimo, Hrvatsku, s 400 transplantacija godišnje, ne znam o čemu pričamo. Zaista ne znam kome je u interesu ovakva situacija, jer se broj pacijenata na dijalizi povećava i svima bi trebalo već biti jasno da dijaliza ne predstavlja rješenje", kazao je Žuljević.

Naglasio je kako je cilj Udruge da svi oboljeli imaju jednak status te mogućnost za transplantaciju organa i bez pokretanja humanitarnih akcija.

Žuljević je podsjetio da u Federaciji BiH nikada nisu usvojene izmjene i dopune Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja, koje bi uvele praksu pretpostavljenog pristanka doniranja organa, što znači da bi nakon smrti svi bili potencijalni donatori organa ukoliko se tijekom života nisu u pisanom obliku tomu protivili.

"Naravno da bi i dalje postojala i obveza da se obitelj preminule osobe pita za dozvolu doniranja organa, za što bi morala dati i pisani pristanak", istaknuo je.

Kako je rekao Žuljević, ovakvo zakonsko rješenje bilo bi benefit za sve, kako za pacijente, tako i za proračune u kojima bi se ostvarile uštede, s obzirom na to da se sada veliki novčani iznosi izdvajaju za dijalizu.


Više iz kategorije: Novosti

Prve kazne roditeljima zbog nevakcinisane djece izrečene u Srbiji

13.08.2017. 03:03

Po zakonu o Zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, koji je usvojen prošle godine, vakcinisanje u Srbiji je obavezno, a za roditelje ili staratelje koji ne vakcinišu svoju djecu predviđene su kazne od 30.000 do 150.000 dinara (od 500 do 2.500 maraka). Prekršajnom sudu u Kragujevcu, od stupanja na snagu Zakona, podnijeto je devet prekršajnih prijava, a donijete su četiri presude - izrečene su dvije opomene, donijeta je jedna oslobađajuća presuda i jedna osuđujuća. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar "Okrivljeni je osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 8.000 dinara (oko 130 maraka) i obavezan je platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 1500 dinara", navodi se u pisanom odgovoru Tanjugu koji je potpisala predsjednica suda Suzana Rajović. U Prekršajnom sudu u Beogradu kažu da je od stupanja na snagu Zakona podnesena 241 prekršajna prijava i da su donijete 32 odluke. Odbačeno je 11 zahtjeva, izrečeno 18 opomena, i donijete su tri osuđujuće presude - novčane kazne. Izrečena je jedna novčana kazna koja spada u grupu onih do 10.000 dinara (oko 160 maraka) i dvije novčane kazne koje su u kategoriji kazni između 10.000 do 50.000 dinara, navodi se u pisanom odgovoru Tanjugu. Obuhvat vakcinacijom posebno je opao za MMR vakcinu, koja se daje protiv rubeola, zaušnjaka i malih boginja, a prema podacima Instituta Batut u Srbiji je tom vakcinom zaštićeno 81 posto mališana, dok je u Beogradu taj postotak 65,2 posto. Da bi se osigurao kolektivni imunitet i spriječilo širenje zaraze potrebno je da vakcinacijom bude obuhvaćeno više od 95 posto djece. MMR vakcina daje se u drugoj i sedmoj godini života, a roditelji u posljednjih nekoliko godina izbjegavaju tu vakcinu zbog jakog lobija protiv vakcina koji je ojačao u svijetu, a koji dovodi u vezu tu vakcinu s pojavom autizma. Epidemiolozi kažu da ta veza nikada nije dokazana, a da zbog pada vakcinacije MMR vakcinom u mnogim evropskim zemljama vlada epidemija malih boginja (morbili). U Rumuniji je u epidemiji te bolesti oboljelo 4.880 ljudi, a umrlo je 23 djece.