Dr. Dostović: Mnoge bolesti, okolnosti i životne navike povezane s učestalošću moždanog udara

31.10.2017. 06:00

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu, što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog toga dolazi do oštećenja i odumiranja nervnih ćelija u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

U povodu Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara šef Jedinice za liječenje moždanog udara Klinika za neurologiju UKC Tuzla Zikrija Dostović pojašnjava da moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo).

Precizira da je oko 85 posto moždanih udara ishemijskih koji mogu biti posljedica tromboze (stvaranje ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju) ili embolije (otkidanje komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu a krvnom strujom doputuje i začepi moždanu arteriju).

Oko 15 posto moždanih udara su hemoragijski (intracerebralni hematom nastaje kad se krv iz krvne žile izlije u okolno tkivo mozga, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kad se krv izlije u likvorske prostore oko mozga).

"Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza, bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u zidu krvne žile što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje zida krvne žile", naglasio je.

Moždani udar povezan je, ističe doc. Dostović, s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda (u dvije trećine bolesnika s preboljenim moždanim udarom zaostaje različit stepen neurološkog deficita, a trećina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno ovisna o tuđoj pomoći).

Najčešći simptomi moždanog udara su utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge (pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela), poremećaji govora (otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe), naglo zamagljenje ili gubitak vida naročito na jednom oku ili u polovini vidnog polja.

Među simptomima je i nagla jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani sa drugim simptomima, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

"Određenom broju moždanih udara prethode 'upozoravajući znaci' - prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara", upozorio je. Dodaje da bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu neurološku obradu, da bi se utvrdio njen uzrok.

Docent dr. Dostović naglašava da su mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja povezani s povećanom učestalošću nastanka moždanog udara, pa se nazivaju faktori rizika za nastanak moždanog udara. Na neke faktore rizika (dob, spol i genetsko nasljeđe) nije moguće utjecati, ali na mnoge faktore rizika moguće je djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povišenje rizika za nastanak moždanog udara.

"Dob je najznačajniji faktor rizika za nastanak moždanog udara na koji se ne može utjecati. Starenjem raste učestalost obolijevanja od moždanog udara. Međutim, u posljednje vrijeme snižava se dob bolesnika koji zadobiju moždani udar, čak 46 posto moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi tj. između 45. i 59. godine života", kazao je.

Iako se moždani udar uvijek povezuje sa starijom dobi procjenjuje se, kazao je, da ga deset posto pacijenata doživi prije navršene 50. godine života. Kod nastanka moždanog udara u osoba mlađe dobi, obično postoji neki predisponirajući faktor koji povećava vjerojatnost nastanka moždanog udara, a to su obično oni koji utječu na mehanizme koagulacije i dovode do pucanja kapilara ili pojačavaju sklonost stvaranja ugrušaka u krvožilnom sistemu.

"Nažalost, osim tih standardnih faktora kod nastanka moždanog udara u mlađoj populaciji sve više presudni postaju pretilost i dijabetes. Među bolesti koje se dovode u vezu s moždanim udarom ubrajaju se i povišen krvni pritisak, alkoholizam, hiperlipidemija te drugi različiti hormonalni i metabolički poremećaji", kazao je.

Najpoznatiji faktori rizika na koje se može utjecati (a povezani su s načinom života) su pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i debljina.

"Neke bolesti predstavljaju faktore rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati kao što su povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji ritma srčanog rada (najčešće fibrilacija atrija), šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija. Otkrivanjem, uklanjanjem ili modificiranjem faktora rizika moguće je u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara što je dokazano u državama zapadne Europe i sjeverne Amerike gdje je posljednjih desetljeća djelovanjem na faktore rizika smanjena učestalost obolijevanja od moždanog udara", kazao je.

Docent Dostović podcrtava da je moždani udar medicinsko stanje koje zahtijeva hitano zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. Danas je, kaže, moguće primijeniti i specifičnu terapiju za ishemijski moždani udar, primjenjuju se lijekovi koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu.

"Na taj način omogućava se ponovna uspostava krvotoka i sprječava odumiranje nervnih ćelija. Ta terapija može se primijeniti unutar prva tri sata od nastanka ishemijskog moždanog udara nakon učinjene potrebne dijagnostičke obrade u adekvatno opremljenim centrima. Stoga je, nažalost, rezervirana samo za manji broj bolesnika. Svi bolesnici s moždanim udarom trebaju se liječiti u posebno organiziranim neurološkim odjelima za zbrinjavanje moždanog udara tzv. jedinicama za moždani udar", kazao je.

Novi podaci govore o znatno povoljnijem ishodu moždanog udara kod bolesnika koji se liječe u specijaliziranim jedinicama za moždani udar u odnosu na bolesnike koji su bili liječeni na drugim odjelima.

"Nakon završenog akutnog liječenja moždanog udara, bolesnici s preboljenim moždanim udarom trebaju započeti program rehabilitacije koji treba provoditi multidisciplinarni tim stručnjaka. Rehabilitaciju je potrebno započeti što je ranije moguće, a u program rehabilitacije treba uključiti i obitelj bolesnika", naglasio je.

Tim načinom rehabilitacije postiže se najbolji mogući oporavak bolesnika nakon preboljenog moždanog udara. Nakon preboljenog moždanog udara potrebno je djelovati na smanjivanje i/ili uklanjanje faktora rizika za nastanak moždanog udara da bi se spriječila pojava ponovljenog moždanog udara.

U cilju smanjivanja učestalosti moždanog udara svakako treba liječiti prateće bolesti (povišen krvni tlak, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija).

"Važno je da se bolesnici pridržavaju uputa ljekara u pogledu liječenja navedenih bolesti i uzimaju sve propisane lijekove jer se adekvatnom kontrolom bolesti (koje su faktori rizika za nastanak moždanog udara) može u značajnoj mjeri smanjiti mogućnost nastanka moždanog udara", upozorio je.

Svi bolesnici kod kojih postoji sumnja na suženje karotidnih arterija trebaju obaviti neinvazivni, bezbolni ultrazvučni pregled karotidnih arterija da bi se utvrdio stepen suženja.

Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara potrebno je prekinuti s nezdravom prehranom (hrana koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljena hrana, hrana bogata holesterolom itd.) i preći na zdrav način prehrane (prehrana u kojoj dominiraju nezasićene masti, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voća i povrća u hrani, prehrana bogata neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo ribe u prehrani, pogotovo plava riba).

Najzdraviji način prehrane je takozvana mediteranska dijeta tj. tradicionalna prehrana na obalama Mediterana. U cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta.

"Srećom, već pet godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača. Prekomjerna tjelesna težina i tjelesna neaktivnost su dokazani faktori rizika za nastanak moždanog udara. Jednostavan način smanjenja prekomjerne tjelesne težine je prelazak na zdrav način prehrane i povećana tjelesna aktivnost", naglasio je šef Jedinice za liječenje moždanog udara Klinika za neurologiju UKC Tuzla Zikrija Dostović.

 


Više iz kategorije: Savjetnik

Nutricionista i ginekolog savjetuju: U trudnoći ne jedite za dvoje

02.01.2018. 09:02

Energetske potrebe za vrijeme trudnoće rastu jer je uz uobičajene potrebe organizma potrebno zadovoljiti potrebe za rast i razvoj fetusa. Ali, to nikako ne znači da je potrebno “jesti za dvoje” i šta nam padne na pamet, već da je potrebno jesti pametno, raznovrsno i uravnoteženo – objasnila je specijalista porodične medicine, subspecijalista nutricionista, prim. dr. Sabina Serdarević. Debljanje u trudnoći ovisi o tjelesnoj težini žene prije trudnoće i o njenoj građi. Ženama s normalnom kilažom preporučuje se prirast tjelesne težine između 11.5 i 16 kg, naglašava dr. Serdarević. Preporučene namirnice Budući da dijete tokom trudnoće sve hranjive materije uzima od majke, važno je dobro uravnotežiti sadržaj bjelančevina, ugljikohidrata i masti, kao i vitamina i minerala. Trudnice moraju pripaziti na unos: folne kiseline, vitamina B12, vitamina D, kalcijuma, željeza, cinka i magnezijuma te omega-3 masnih kiselina, prehrambenih vlakana i probiotika. Folna kiselina – ima ulogu u razvoju mozga i drugih struktura fetusa iz neuralne cijevi. Savjetuje se unos 600 mikrograma folne kiseline dnevno. Kalcijum je potreban za izgradnju kostiju i zuba te razvoj srca, nerava i mišića. Preporučuje se unos 1000-1200 miligrama kalcijuma dnevno. Željezo je neophodno je za stvaranje hemoglobina potrebnog za povećani volumen krvi majke. Potrebe za željezom u trudnoći se udvostručuju, pa je potreban unos od 30 miligrama željeza dnevno. Magnezijum je važan za zdravlje kostiju i kardiovaskularno zdravlje te dovoljan nivo energije. Savjetuje se unos od 350 miligrama magnezijuma dnevno. Omega-3 masne kiseline djeluju povoljno na vizualni i kognitivni razvoj djeteta. Nalaze se u masnim ribama (losos, srdela, tuna, haringa, skuša). Prehrambena vlakna smanjuju rizik od zatvora i nastanka hemoroida, koji često prate trudnoću. Preporučuje se dnevni unos od 25-30 grama vlakana. Unos mliječnih proizvoda koji sadrže probiotike može smanjiti komplikacije u trudnoći, što se objašnjava pozitivnim djelovanjem probiotika na imunitet, probavni sistem, smanjenje upalnih procesa i vaginalnih infekcija. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Namirnice koje treba izbjegavati Kada je riječ o hrani koju bi u trudnoći trebalo izbjegavati, dr. Serdarević je istakla šest namirnica. Riba i plodovi mora s povećanom koncentracijom žive (morski pas, skuša, tuna) – preporučuje se ograničavanje unosa tune na 170 grama sedmično. Preporučuju se dva obroka ribe sedmično koja ne sadrži veliku koncentraciju žive, a to je sva sitna riba poput srdele, girica, papalina, oslića i drugih vrsta riba koje ne dostižu veliku tjelesnu masu. Saharin prolazi kroz posteljicu i prema nekim istraživanjima može uzrokovati karcinom mokraćnog mjehura. Preporučujem da ga trudnice potpuno izostave iz ishrane, a da za zaslađivanje koriste umjerene količine meda. Sirova hrana (meso, jaja, riba, nepasterizirano mlijeko) kao potencijalni izvor zaraze potpuno izbaciti s trudničkog jelovnika. Preporučuje se ove namirnice adekvatno termički obraditi te koristiti pasterizirano mlijeko i mliječne proizvode. Preporučuju se blagi čajevi poput kamilice, majčine dušice ili voćni čajevi, ali treba izbjegavati jake čajeve koji sadrže veću količinu teina i kofeina. Izbjegavati i čajne mješavine iz neprovjerenih izvora. Alkohol u potpunosti izbaciti iz ishrane trudnica jer nije poznato koja je kritična količina koja može ugroziti plod. Kafa nije opasna tokom trudnoće ako se konzumira umjereno, odnosno dopušteno je 1-2 šoljice dnevno. Otežan porod Iako sve informacije i smjernice o pravilnoj ishrani mogu dobiti od doktora i nutricionista, specijalista ginekologije prim dr. Nura Hadžimoerović-Naser ispričala je da je malo žena koje se za vrijeme trudnoće ne udebljaju preko preporučene mjere.  Za naše prostore i naš način ishrane je između 15 i 18 kilograma, pa čak i do 20 kilograma. Ona je podsjetila na studiju koja je prije nekoliko godina provedena u Hrvatskoj, a u kojoj je ustanovljeno da se trudnice udebljaju oko 18 kilograma. Kod nas je situacija slična, a čak je moguć i koji kilogram više. Na kilograme u trudnoći trebalo bi posebno paziti jer prekomjerno debljanje ugrožava zdravlje trudnice, bebe te otežava porod. Enormno povećanje težine utječe na povećano zadržavanje tečnosti u organizmu. Pogrešnom ishranom stvara se dosta masnoća, što može dovesti od povećanja krvnog pritiska, što vodi ka gestozi. Postoje različiti oblici gestoze – EPH. E – dem ili otok, P – proteini i H – hipertenzija. Događaju se različite kombinacije gestoze. Samo E gestoza podrazumijeva da su prisutni samo otoci, EP gestoza koja podrazumijeva da su prisutni otoci uz proteine u mokraći, što je teži stepen, i ETH koja podrazumijeva prisutnost otoka, proteina u mokraći i hipertenzije, što je jedan od najtežih oblika koji može dovesti i do veoma ozbiljnih komplikacija za ženu i plod – pojasnila je naša sagovornica. Prekomjerna tjelesna težina otežava i sam porod Kada se žena previše udeblja ne povećava se njena mišićna masa, već potkožno masno tikivo, odnosno salo. Kada dođe trenutak poroda trudnica nije u stanju adekvatno napregnuti mišiće prednjeg trbušnog zida da bi potpomogla mišićima maternica istiskivanje ploda -zaključuje dr. Hadžiomerović-Naser.