Dr. Suljagić: Šetnja uz jutarnje sunce odgovara koži, a cjelodnevno sunčanje na plaži ne dolazi u obzir

14.07.2017. 10:22

O samoj pripremi kože za predstojeće sunčane i izuzetno tople dane, načinima na koje se pravilno izlagati suncu, ali i posljedicama koje neadekvatno izlaganje sunčevim zrakama nosi sa sobom, razgovarali smo s tuzlanskim dermatovenerologom prof. dr. sci. med. Edinom Suljagićem.

S obzirom na to da naša populacija spada u kategoriju bijele kože koja prilikom izlaganja suncu uglavnom pocrveni, priprema za vrući ljetni period, savjetuje Suljagić, zasniva se na diskretnom izlaganju suncu u ranim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima.

Direktno izlaganje suncu od 11 do 16 sati ne dolazi u obzir

Upozorava da svako direktno izlaganje suncu od 11 do 16 sati apsolutno ne dolazi u obzir, s obzirom na to da je riječ o periodu kada sunčeva svjetlost pada pod direktnim uglom, što može dovesti do dramatičnih promjena i oštećenja kože u smislu opeklina i slično.

Blagodetima sunca idealno bi bilo prepustiti se od sedam do deset sati ujutro te od 17 do njegovog zalaska koje je okvirno oko 20 sati.

U spomenutim vremenskim intervalima može se postići određena pigmentacija kože, u zavisnosti od toga koliko melanociti mogu proizvesti melanina (pigmenta koji je prvenstveno odgovoran za boju kože), s obzirom na to da su limitirani u svojoj funkciji.

"Ako govorimo o djeci, jedna studija je pokazala da sprečavanje izlaganja djece suncu do 18. godine života u kasnijim periodima smanjuje vjerovatnoću obolijevanja od karcinoma kože, melanoma i slično", ističe Suljagić.

Djeca do treće godine života uopće ne bi trebala biti izlagana suncu, a Suljagić roditeljima s mališanima savjetuje šetnju kroz parkove i grad u određenoj hladovini i slično, što je sasvim dovoljno za dobijanje neophodnih količina vitamina D.

"Djeca poslije treće godine života sebe ne mogu kontrolisati, ali roditelji treba da obrate veliku pažnju na upotrebu šeširića i majica, uz obavezno izbjegavanje izlaska na otvoreno sunce od 11 do 15 sati. Dakle, igra se treba odvijati u hladovini i djeca treba da imaju elemente fizičke zaštite", pojašnjava naš sagovornik.

Oprezno s upotrebom solarija

Često se može čuti da se odlazak u solarij smatra jednom od priprema kože za ljetni period. Solarni aparati danas emitiraju UVA zrake koje ne bi trebalo da budu kancerogene, međutim, svaki od njih ima određene protokole koji bi trebalo da budu poštovani. Ipak, Suljagić kaže da problem predstavlja činjenica da se oni ne poštuju.

"Nije problem u solariju, nego u protokolima. Ako se kaže da se u okviru jedne velike, moderne mašine za izlaganje kože s bijelom puti preporučuje od 15 do 30 minuta u paketu, to ne bi trebalo zloupotrebljavati. Ako je to deset izlaganja po pet minuta, onda ne bi trebalo ići dalje", navodi on.

Nastavlja da, nažalost, postoji trend, posebno među mlađom populacijom, da svoju kožu žele pigmentirati u velikoj mjeri kako bi bila identična koži latinoameričkih diva, što je, praktično, nemoguće postići.

"Nijedan vlasnik solarnog aparata neće blokirati upotrebu nekome ko želi da ponovi tri programa po 50 minuta na vlastitu odgovornost. Suština bi bila utjecati na svijest da naša bijela koža ima svoje limite i da uopće ne treba težiti tome da budemo tamne puti, kad to ne možemo postići", dodaje Suljagić.

Poželjne kreme sa zaštitnim faktorima

U samoj pripremi kože za ljetni period kreme sa zaštitnim faktorima su veoma poželjne.

"Ako se nećemo izlagati otvorenom suncu, faktori 10, 20 i 30 su sasvim dovoljni kako bi nas kao filteri privremeno zaštitili od neposredne aktivnosti ultraljubičastih zraka pa na kraju krajeva i infracrvenih. Te kreme su danas veoma kvalitetne i šta god da kupite je korisno, jer su na neki način farmaceutske kompanije u smislu svog napredovanja proizvele veoma kvalitetne preparate kojima možemo vjerovati", kaže Suljagić.

Za vrele sunčane dane veže se i odlazak na plažu, a tada treba biti posebno oprezan.

"Pristalica sam šetnje na suncu. Dovoljno je da šetate pola sata do sat u jutarnjim satima, a ako je već neko zaista toliki ljubitelj izležavanja na plaži i direktnog izlaganja kompletnog tijela, neka to ona bude pola sata ujutro, a pola poslijepodne i bit će sasvim dovoljno", savjetuje Suljagić.

U periodu boravka na plaži preporučuje korištenje krema sa zaštitnim faktorom 50 i više.

"To se posebno odnosi na mladeže, jer praktično bi trebalo pigmentne promjene na leđima i prsima tačkasto zaštiti jednu po jednu. To će definitivno onemogućiti štetni efekat sunčevog svjetla na pigmentne lezije, a s tim u vezi i razvojem malignog melanoma", ističe tuzlanski dermatovenerolog.

Osobama s pigmentnim lezijama i mladežima prije izlaganja suncu preporučuje se posjeta dermatologu, s obzirom na to da će se uz pomoć dermatoskopije utvrditi kakve pigmentne promjene ima te koji nivo zaštite je neophodan.

Pored spomenutih zaštitnih krema, ne bi trebalo zanemariti ni zaštitu koju nam može u određenoj mjeri pružiti hrana.

Naš sagovornik savjetuje konzumiranje karotenoid kompleksa, potom cvekle, soka od paradajza, narandže i mrkve.

"Dosta prirodnih antioksidanata će definitivno omogućiti da u krvi ima sasvim dovoljno pigmentnog potencijala kako bi se koža mogla zaštititi, odnosno kako bi se mogli crpjeti benefiti dobiveni unošenjem tih kompleksa. Sigurno je da će na koži biti mnogo boljih reakcija uz sve što sam rekao", ističe Suljagić.

S druge strane, netaktično izlaganje suncu, neuklanjanje slane morske vode s tijela, kombinacija određenih supstanci koje se stavljaju na kožu uz slanu vodu i sunce, upotreba lijekova kao što su beta blokatori, diuretici i slično dovodi do pojave određenih alergijskih reakcija na koži.

"Uvijek bi na neki način bilo bolje preduprijediti alergijske reakcije adekvatnim ponašanjem na plaži. Ne može se tijelo koje je izašlo iz slane vode takvim držati pola sata. Potrebno ga je saprati slatkom vodom, jer ta so zna u određenim slučajevima uzrokovati iritacije koje se liječe kortikosteroidima, kalcijem i antihistaminicima, uz apsolutan prekid izlaganja slanoj vodi na moru...", nastavlja Suljagić.

Zaštita od insekata

Ljetni period karakteriše i pojava insekata, posebno komaraca, od kojih se građani pokušavaju zaštititi na brojne načine.

"Svaka apoteka nudi pristojne preparate za zaštitu od komaraca koji su vrlo često hipoalergeni i mogu se s velikom dozom sigurnosti koristiti na tijelu. To su najčešće preparati koji mirisom odbijaju komarce koje treba imati na umu, posebno ako idemo u slatkovodna izletišta kojih u našim gradovima ima u izobilju. Mislim da bi odlazak u apoteku i potražnja preparata preventivnog karaktera definitivno imala smisla", kaže Suljagić.

S druge strane, za osobe koje pribjegavaju korektivnoj dermatologij, naš sagovornik ističe da postoje tretmani koji se mogu raditi u ljetnom periodu, ali i oni koji se ostavljaju za ostala godišnja doba.

U ljetnom periodu se radi veliki broj tretmana kao što su laserska epilacija, botox, uklanjanje kapilara na licu, podmlađivanje, brisanje bora..., dok svi tretmani koji su vezani za ljuštenje kože moraju čekati jesen.


Više iz kategorije: Savjetnik

Nutricionista i ginekolog savjetuju: U trudnoći ne jedite za dvoje

02.01.2018. 09:02

Energetske potrebe za vrijeme trudnoće rastu jer je uz uobičajene potrebe organizma potrebno zadovoljiti potrebe za rast i razvoj fetusa. Ali, to nikako ne znači da je potrebno “jesti za dvoje” i šta nam padne na pamet, već da je potrebno jesti pametno, raznovrsno i uravnoteženo – objasnila je specijalista porodične medicine, subspecijalista nutricionista, prim. dr. Sabina Serdarević. Debljanje u trudnoći ovisi o tjelesnoj težini žene prije trudnoće i o njenoj građi. Ženama s normalnom kilažom preporučuje se prirast tjelesne težine između 11.5 i 16 kg, naglašava dr. Serdarević. Preporučene namirnice Budući da dijete tokom trudnoće sve hranjive materije uzima od majke, važno je dobro uravnotežiti sadržaj bjelančevina, ugljikohidrata i masti, kao i vitamina i minerala. Trudnice moraju pripaziti na unos: folne kiseline, vitamina B12, vitamina D, kalcijuma, željeza, cinka i magnezijuma te omega-3 masnih kiselina, prehrambenih vlakana i probiotika. Folna kiselina – ima ulogu u razvoju mozga i drugih struktura fetusa iz neuralne cijevi. Savjetuje se unos 600 mikrograma folne kiseline dnevno. Kalcijum je potreban za izgradnju kostiju i zuba te razvoj srca, nerava i mišića. Preporučuje se unos 1000-1200 miligrama kalcijuma dnevno. Željezo je neophodno je za stvaranje hemoglobina potrebnog za povećani volumen krvi majke. Potrebe za željezom u trudnoći se udvostručuju, pa je potreban unos od 30 miligrama željeza dnevno. Magnezijum je važan za zdravlje kostiju i kardiovaskularno zdravlje te dovoljan nivo energije. Savjetuje se unos od 350 miligrama magnezijuma dnevno. Omega-3 masne kiseline djeluju povoljno na vizualni i kognitivni razvoj djeteta. Nalaze se u masnim ribama (losos, srdela, tuna, haringa, skuša). Prehrambena vlakna smanjuju rizik od zatvora i nastanka hemoroida, koji često prate trudnoću. Preporučuje se dnevni unos od 25-30 grama vlakana. Unos mliječnih proizvoda koji sadrže probiotike može smanjiti komplikacije u trudnoći, što se objašnjava pozitivnim djelovanjem probiotika na imunitet, probavni sistem, smanjenje upalnih procesa i vaginalnih infekcija. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Namirnice koje treba izbjegavati Kada je riječ o hrani koju bi u trudnoći trebalo izbjegavati, dr. Serdarević je istakla šest namirnica. Riba i plodovi mora s povećanom koncentracijom žive (morski pas, skuša, tuna) – preporučuje se ograničavanje unosa tune na 170 grama sedmično. Preporučuju se dva obroka ribe sedmično koja ne sadrži veliku koncentraciju žive, a to je sva sitna riba poput srdele, girica, papalina, oslića i drugih vrsta riba koje ne dostižu veliku tjelesnu masu. Saharin prolazi kroz posteljicu i prema nekim istraživanjima može uzrokovati karcinom mokraćnog mjehura. Preporučujem da ga trudnice potpuno izostave iz ishrane, a da za zaslađivanje koriste umjerene količine meda. Sirova hrana (meso, jaja, riba, nepasterizirano mlijeko) kao potencijalni izvor zaraze potpuno izbaciti s trudničkog jelovnika. Preporučuje se ove namirnice adekvatno termički obraditi te koristiti pasterizirano mlijeko i mliječne proizvode. Preporučuju se blagi čajevi poput kamilice, majčine dušice ili voćni čajevi, ali treba izbjegavati jake čajeve koji sadrže veću količinu teina i kofeina. Izbjegavati i čajne mješavine iz neprovjerenih izvora. Alkohol u potpunosti izbaciti iz ishrane trudnica jer nije poznato koja je kritična količina koja može ugroziti plod. Kafa nije opasna tokom trudnoće ako se konzumira umjereno, odnosno dopušteno je 1-2 šoljice dnevno. Otežan porod Iako sve informacije i smjernice o pravilnoj ishrani mogu dobiti od doktora i nutricionista, specijalista ginekologije prim dr. Nura Hadžimoerović-Naser ispričala je da je malo žena koje se za vrijeme trudnoće ne udebljaju preko preporučene mjere.  Za naše prostore i naš način ishrane je između 15 i 18 kilograma, pa čak i do 20 kilograma. Ona je podsjetila na studiju koja je prije nekoliko godina provedena u Hrvatskoj, a u kojoj je ustanovljeno da se trudnice udebljaju oko 18 kilograma. Kod nas je situacija slična, a čak je moguć i koji kilogram više. Na kilograme u trudnoći trebalo bi posebno paziti jer prekomjerno debljanje ugrožava zdravlje trudnice, bebe te otežava porod. Enormno povećanje težine utječe na povećano zadržavanje tečnosti u organizmu. Pogrešnom ishranom stvara se dosta masnoća, što može dovesti od povećanja krvnog pritiska, što vodi ka gestozi. Postoje različiti oblici gestoze – EPH. E – dem ili otok, P – proteini i H – hipertenzija. Događaju se različite kombinacije gestoze. Samo E gestoza podrazumijeva da su prisutni samo otoci, EP gestoza koja podrazumijeva da su prisutni otoci uz proteine u mokraći, što je teži stepen, i ETH koja podrazumijeva prisutnost otoka, proteina u mokraći i hipertenzije, što je jedan od najtežih oblika koji može dovesti i do veoma ozbiljnih komplikacija za ženu i plod – pojasnila je naša sagovornica. Prekomjerna tjelesna težina otežava i sam porod Kada se žena previše udeblja ne povećava se njena mišićna masa, već potkožno masno tikivo, odnosno salo. Kada dođe trenutak poroda trudnica nije u stanju adekvatno napregnuti mišiće prednjeg trbušnog zida da bi potpomogla mišićima maternica istiskivanje ploda -zaključuje dr. Hadžiomerović-Naser.