Dr. Suljagić: Šetnja uz jutarnje sunce odgovara koži, a cjelodnevno sunčanje na plaži ne dolazi u obzir

14.07.2017. 10:22

O samoj pripremi kože za predstojeće sunčane i izuzetno tople dane, načinima na koje se pravilno izlagati suncu, ali i posljedicama koje neadekvatno izlaganje sunčevim zrakama nosi sa sobom, razgovarali smo s tuzlanskim dermatovenerologom prof. dr. sci. med. Edinom Suljagićem.

S obzirom na to da naša populacija spada u kategoriju bijele kože koja prilikom izlaganja suncu uglavnom pocrveni, priprema za vrući ljetni period, savjetuje Suljagić, zasniva se na diskretnom izlaganju suncu u ranim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima.

Direktno izlaganje suncu od 11 do 16 sati ne dolazi u obzir

Upozorava da svako direktno izlaganje suncu od 11 do 16 sati apsolutno ne dolazi u obzir, s obzirom na to da je riječ o periodu kada sunčeva svjetlost pada pod direktnim uglom, što može dovesti do dramatičnih promjena i oštećenja kože u smislu opeklina i slično.

Blagodetima sunca idealno bi bilo prepustiti se od sedam do deset sati ujutro te od 17 do njegovog zalaska koje je okvirno oko 20 sati.

U spomenutim vremenskim intervalima može se postići određena pigmentacija kože, u zavisnosti od toga koliko melanociti mogu proizvesti melanina (pigmenta koji je prvenstveno odgovoran za boju kože), s obzirom na to da su limitirani u svojoj funkciji.

"Ako govorimo o djeci, jedna studija je pokazala da sprečavanje izlaganja djece suncu do 18. godine života u kasnijim periodima smanjuje vjerovatnoću obolijevanja od karcinoma kože, melanoma i slično", ističe Suljagić.

Djeca do treće godine života uopće ne bi trebala biti izlagana suncu, a Suljagić roditeljima s mališanima savjetuje šetnju kroz parkove i grad u određenoj hladovini i slično, što je sasvim dovoljno za dobijanje neophodnih količina vitamina D.

"Djeca poslije treće godine života sebe ne mogu kontrolisati, ali roditelji treba da obrate veliku pažnju na upotrebu šeširića i majica, uz obavezno izbjegavanje izlaska na otvoreno sunce od 11 do 15 sati. Dakle, igra se treba odvijati u hladovini i djeca treba da imaju elemente fizičke zaštite", pojašnjava naš sagovornik.

Oprezno s upotrebom solarija

Često se može čuti da se odlazak u solarij smatra jednom od priprema kože za ljetni period. Solarni aparati danas emitiraju UVA zrake koje ne bi trebalo da budu kancerogene, međutim, svaki od njih ima određene protokole koji bi trebalo da budu poštovani. Ipak, Suljagić kaže da problem predstavlja činjenica da se oni ne poštuju.

"Nije problem u solariju, nego u protokolima. Ako se kaže da se u okviru jedne velike, moderne mašine za izlaganje kože s bijelom puti preporučuje od 15 do 30 minuta u paketu, to ne bi trebalo zloupotrebljavati. Ako je to deset izlaganja po pet minuta, onda ne bi trebalo ići dalje", navodi on.

Nastavlja da, nažalost, postoji trend, posebno među mlađom populacijom, da svoju kožu žele pigmentirati u velikoj mjeri kako bi bila identična koži latinoameričkih diva, što je, praktično, nemoguće postići.

"Nijedan vlasnik solarnog aparata neće blokirati upotrebu nekome ko želi da ponovi tri programa po 50 minuta na vlastitu odgovornost. Suština bi bila utjecati na svijest da naša bijela koža ima svoje limite i da uopće ne treba težiti tome da budemo tamne puti, kad to ne možemo postići", dodaje Suljagić.

Poželjne kreme sa zaštitnim faktorima

U samoj pripremi kože za ljetni period kreme sa zaštitnim faktorima su veoma poželjne.

"Ako se nećemo izlagati otvorenom suncu, faktori 10, 20 i 30 su sasvim dovoljni kako bi nas kao filteri privremeno zaštitili od neposredne aktivnosti ultraljubičastih zraka pa na kraju krajeva i infracrvenih. Te kreme su danas veoma kvalitetne i šta god da kupite je korisno, jer su na neki način farmaceutske kompanije u smislu svog napredovanja proizvele veoma kvalitetne preparate kojima možemo vjerovati", kaže Suljagić.

Za vrele sunčane dane veže se i odlazak na plažu, a tada treba biti posebno oprezan.

"Pristalica sam šetnje na suncu. Dovoljno je da šetate pola sata do sat u jutarnjim satima, a ako je već neko zaista toliki ljubitelj izležavanja na plaži i direktnog izlaganja kompletnog tijela, neka to ona bude pola sata ujutro, a pola poslijepodne i bit će sasvim dovoljno", savjetuje Suljagić.

U periodu boravka na plaži preporučuje korištenje krema sa zaštitnim faktorom 50 i više.

"To se posebno odnosi na mladeže, jer praktično bi trebalo pigmentne promjene na leđima i prsima tačkasto zaštiti jednu po jednu. To će definitivno onemogućiti štetni efekat sunčevog svjetla na pigmentne lezije, a s tim u vezi i razvojem malignog melanoma", ističe tuzlanski dermatovenerolog.

Osobama s pigmentnim lezijama i mladežima prije izlaganja suncu preporučuje se posjeta dermatologu, s obzirom na to da će se uz pomoć dermatoskopije utvrditi kakve pigmentne promjene ima te koji nivo zaštite je neophodan.

Pored spomenutih zaštitnih krema, ne bi trebalo zanemariti ni zaštitu koju nam može u određenoj mjeri pružiti hrana.

Naš sagovornik savjetuje konzumiranje karotenoid kompleksa, potom cvekle, soka od paradajza, narandže i mrkve.

"Dosta prirodnih antioksidanata će definitivno omogućiti da u krvi ima sasvim dovoljno pigmentnog potencijala kako bi se koža mogla zaštititi, odnosno kako bi se mogli crpjeti benefiti dobiveni unošenjem tih kompleksa. Sigurno je da će na koži biti mnogo boljih reakcija uz sve što sam rekao", ističe Suljagić.

S druge strane, netaktično izlaganje suncu, neuklanjanje slane morske vode s tijela, kombinacija određenih supstanci koje se stavljaju na kožu uz slanu vodu i sunce, upotreba lijekova kao što su beta blokatori, diuretici i slično dovodi do pojave određenih alergijskih reakcija na koži.

"Uvijek bi na neki način bilo bolje preduprijediti alergijske reakcije adekvatnim ponašanjem na plaži. Ne može se tijelo koje je izašlo iz slane vode takvim držati pola sata. Potrebno ga je saprati slatkom vodom, jer ta so zna u određenim slučajevima uzrokovati iritacije koje se liječe kortikosteroidima, kalcijem i antihistaminicima, uz apsolutan prekid izlaganja slanoj vodi na moru...", nastavlja Suljagić.

Zaštita od insekata

Ljetni period karakteriše i pojava insekata, posebno komaraca, od kojih se građani pokušavaju zaštititi na brojne načine.

"Svaka apoteka nudi pristojne preparate za zaštitu od komaraca koji su vrlo često hipoalergeni i mogu se s velikom dozom sigurnosti koristiti na tijelu. To su najčešće preparati koji mirisom odbijaju komarce koje treba imati na umu, posebno ako idemo u slatkovodna izletišta kojih u našim gradovima ima u izobilju. Mislim da bi odlazak u apoteku i potražnja preparata preventivnog karaktera definitivno imala smisla", kaže Suljagić.

S druge strane, za osobe koje pribjegavaju korektivnoj dermatologij, naš sagovornik ističe da postoje tretmani koji se mogu raditi u ljetnom periodu, ali i oni koji se ostavljaju za ostala godišnja doba.

U ljetnom periodu se radi veliki broj tretmana kao što su laserska epilacija, botox, uklanjanje kapilara na licu, podmlađivanje, brisanje bora..., dok svi tretmani koji su vezani za ljuštenje kože moraju čekati jesen.


Više iz kategorije: Savjetnik

Šef Klinike za kardiohirurgiju KCUS-a: Pušenje i stres štete srcu, telefon zamijenite šetnjom, a "teške" ljude izbjegavajte

30.09.2017. 11:49

Na Klinici za kardiohirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu operaciju trenutno čeka 300 pacijenata. Među njima je i 30 djece. "Od 300 pacijenata 133 ih je pripremljeno za operaciju. Pod pripremom se smatra da svaki pacijent uradi nalaze i preglede koji su neophodni radi uspješnog ishoda operacije i smanjivanja komplikacija na minimum. Za tu pripremu redovnim putem treba jedan do dva mjeseca, izuzev za hitne pacijente kada se postupak maksimalno ubrzava. Kad su u pitanju djeca, najčešće se radi o urođenim srčanim manama. Kod ovih anomalija je došlo do poremećaja anatomske strukture srca i/ili velikih krvnih sudova s kojom novorođenče već dolazi na svijet. Moram istaći da su liste čekanja bile duže i da smo ostali bez educiranog dječijeg hirurga koji je pismeno isticao lošu komunikaciju s tada nadležnim na pedijatriji", kazao je Avdagić. Tvrdi da Klinika za kardiohirurgiju ima dovoljno subspecijalista kardio i vaskularne hirurgije, anesteziologije, kardiologije kao i pratećeg medicinskog kadra koji mogu odgovoriti svim izazovima pred kojima se nađu te da im je cilj da se do početka 2018. godine lista čekanja za kardiohiruške pacijente u potpunosti ukine. "Kardiohirurgija se finansira iz Federalnog fonda solidarnosti koji ima ograničena sredstva. Lista čekanja formira se za one medicinske procedure i intervencije za čijim pružanjem postoje veće potrebe nego što su raspoložive mogućnosti i sredstva. Osposobili smo operacionu salu koja duži vremenski period nije bila u funkciji te se operativni program radi u punom kapacitetu, u dvije operacione sale. Ako se lista na ukine do 2018. godine, nakon procjene ljekara pacijentu će se odrediti mjesto na listi čekanja koja će biti na web stranici KCUS-a i jedino će osoba koja je na listi čekanja moći vidjeti svoje mjesto, kako bi se zaštitila privatnost. Ukoliko je pružanje ovih zdravstvenih usluga hitno, dužni smo da ih pružimo mimo liste čekanja", ističe Avdagić. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Bolesti koronarne arterije najčešće kod odraslih pacijenata Krv slobodno teče kroz zdravu koronarnu arteriju i srce se snabdijeva krvlju punom kisika koji mu je neophodan. Što se više naslaga nataloži u arteriji ona postaje uža i time se, ističe kardiohirurg, dodatno smanjuje količina krvi koja se ulijeva u srce zbog čega se srce lišava neophodnog kisika i izaziva bolove u grudima. "Sužena arterija čiji rad u potpunosti blokira tromb izaziva srčani udar (miokardijalni infarkt). Nedostatak krvi bogate kisikom može da dovede do trajnog oštećenja srčanog mišića. Bolesti srčanih zalistaka, kojih ima četiri, mogu dovesti do njihovog nepravilnog otvaranja i zatvaranja. One mogu biti urođene ili da se razviju nakon reumatizma u djetinjstvu ili kalcifikacije u starosti.Tegobe mogu varirati u zavisnosti od toga koji zalistak je obolio", navodi naš sagovornik. Kada se tegobe počnu pogoršavati, javljaju se brzo umaranje, lupanje srca, osjećaj blokade i kratkog daha, kao i oteknuta stopala koja ukazuju na srčano popuštanje te razne vrste aritmija, koje se javljaju kao posljedica nepravilnog srčanog ritma. "Iako se najčešće javljaju kod pacijenata s postojećim srčanim oboljenjima i kod zdravih ljudi se može razviti endokarditis, bakterijsko zapaljenje unutrašnjeg sloja srca, koje također uključuje i srčane zaliske, kardiomiopatije, bolesti srčanih mišića te aneurizme, nepravilno proširenje grudne i trbušne aorte kao i disekcije aorte, odnosno akutno cijepanje zida aorte", ističe šef Klinike za kardiohirurgiju. Zaboravite na stres, cigarete i alkohol U cijeloj priči, između ostalog, važnu ulogu igraju stres, alkohol i pušenje, koji se smatraju "promjenjivim" faktorima rizika u nastanku kardiovaskularnih bolesti. "Nikotin je prirodni insekticid, on grči krvne sudove. U BiH se godišnje, po nekim procjenama, potroši preko milijardu KM na cigarete. Alkohol kao i cigarete podiže krvni pritisak kao i nivo masnoća i šećera u krvi. Na taj način oštete unutrašnjost arterije, što za rezultat ima taloženje naslaga unutar zidova arterije čime se sprečava normalan protok krvi. U BiH se godišnje, po nekim procjenama, potroši oko 9,5 litara alkohola po glavi stanovnika", kaže kardiohirurg. U nastanku kardiovaskularnih bolesti stres pomaže putem brojnih mehanizama. Stres je posljedica opiranja, ali i zamaranja stvarima koje ne možemo promjeniti te zavisti i pretjerane ljutnje, ali moguće ga je prevenirati. "Stres se može spriječiti tako što ćete korištenje telefona i gledanje televizije zamijeniti nekom fizičkom aktivnošću, makar to bila i svakodnevna šetnja od 30 minuta. Izbjegavajte 'teške' ljude jer vas oni troše, a vi toga niste ni svjesni. Spavajte dovoljno 7 do 9 sati uz popodnevni odmor koji vrijedi skoro četiri puta više nego noćni san. Zauzmite stav protiv iskrivljene interpretacije života: 'Dedo puši čitav život, a zdrav je'. Ovaj prividni paradoks se najbolje vidi kod teških operacija kada do izražaja dođe vrlo težak oporavak radi potrošenih bioloških rezervi. Odnosno, ne strada svako ko vozi prebrzo, ali skoro svi koji su stradali su vozili prebrzo", zaključuje šef Klinike za kardiohirurgiju.