Jesti zdravo na poslu - ne/moguća misija?

19.07.2017. 01:57

Brojni zaposleni ljudi nemaju vremena i ideja za pravilnu prehranu tijekom napornog radnog dana. Posebice se to odnosi na uspješne mlade ljude pred kojima su svakodnevni zahtjevni poslovni izazovi i zbog toga često ne uspijevaju redovito jesti. Također, sveprisutan stres dodatno otežava pravilno hranjenje, probavu i brojne druge tjelesne aspekte vezane uz prehranu.

Izuzev radnih kolektiva koji imaju organiziranu dnevnu prehranu unutar kompanije, zaposlenici su nerijetko osuđeni na obližnje trgovine, pekare, automate sa slatkišima, bezbrojne kafe i hranu iz dostave. Nažalost, u Bih je još uvijek nedovoljno razvijena restoranska scena malih, pristupačnih restorančića za brz i kvalitetan ručak tokom radnog vremena.

Također, nema tradicije objeda jer ju je nažalost progutala važnost radnih zadataka, sastanaka i projekata. Po tom pitanju mogli bi mnogo naučiti od Talijana koji bez ustupka redovno ručaju oko 13 h u malim restoranima koji pripremaju uravnotežena mala topla jela, uglavnom po pristupačnim cijenama.

Što kaže nauka?

Brojna su se naučna istraživanja bavila problematikom prehrane na radnom mjestu. Pokazano je da pravilna prehrana povećava produktivnost zaposlenika, a oni pretili dvostruko češće izostaju s posla od onih u dobroj tjelesnoj formi. Iscrpljivanje na poslu i prekovremeni rad snažno su povezani s debljanjem. Kod muškaraca na debljanje posebice utječe prekovremeni rad, a ubrzanje tempa rada u žena.

Loša je vijest da bi se kilogrami koje ste zaradili prekovremenim radom i stresom na poslu mogli negativno odraziti na vašu platu. Naime, istraživanje talijanskih naučnika pokazalo je da nakupljanje suvišne tjelesne mase uz negativan utjecaj na zdravlje smanjuje i visinu plate. Povećanje indeksa tjelesne mase (BMI) od samo 10% može kod muškaraca dovesti do smanjenja primanja za 3,3%, a kod žena za 1,8%, ukazuje istraživanje provedeno u 9 europskih zemalja. Pokazalo se da je negativan utjecaj prevelike tjelesne mase na primanja jače izražen u zemljama tzv. uljnog pojasa - Španjolskoj, Grčkoj, Italiji i Portugalu. Nasuprot tome, u zemljama tzv. pivskog pojasa (Austriji, Irskoj, Danskoj, Belgiji i Finskoj) je veza između viška kilograma i manjih plaća manje uočljiva.

Mali trikovi za pravilnu prehranu na poslu

Poznato je da bi dnevno trebalo konzumirati tri glavna obroka i dva međuobroka. Doručak, kao najvažniji dnevni obrok ne bi se smio zapostavljati. Ipak, mnogi zaposleni ljudi nerijetko imaju tek dva dnevna obroka i osjećaju negativne posljedice takvog načina života. Uz malo više brige i dobru organizaciju moguće je isplanirati adekvatnu prehranu i u nepovoljnim uvjetima kakvi još uvijek vladaju u našem okruženju. 

Evo nekoliko savjeta:

U pauzi za ručak

Ukoliko ste u mogućnosti ponesite pripremljeni ručak, poput rižota s piletinom ili riblje salate od kuće. Na taj način ćete moći biti sigurni da ćete unijeti uravnotežen obrok, a i nećete gubiti vrijeme na odlazak u kupovinu.

Potražite obližnji mali restorančić s dnevnom ponudom jela i sprijateljite se s osobljem. Zasigurno ćete povremeno moći svratiti na varivo, juhu ili odrezak na naglo s povrćem. Ako se dobro upoznate, ispeći će vam i jaja na oko ili ponuditi sir i pavlaka – jela čija priprema traje tek par minuta, a vrijedni su izvori nutrijenata.

Sendviči

Osvježite vaše sendviče integralnim pecivima sa sjemenkama i raznolikim salatama. Uobičajnom sendviču možete dodati ribanu mrkvu ili klice. Ukoliko ujutro nemate dovoljno vremena za pripremu, kvalitetan sendvič možete pripremiti i večer ranije. Riblja pašteta ili pečena piletina može u frižideru stajati dan ili dva. Ako kupujete već gotove sendviče, birajte one sa integralnim pecivima te smanjite dodatke raznih umaka koji su nerijetko vrlo masni.

Supe

Supe su vrlo važan dio jelovnika. Ako na poslu nemate mogućnosti grijati supu, možete ju prigrijati ujutro kod kuće i ponijeti u termosici.

Salate

Bez obzira pripremate li ih sami ili ih kupujete gotove potrudite se da salata sadrži što više različitih sastojaka i obavezno provjerite jesu li svi sastojci svježi. Salate koje sadrže mahunarke ili tjesteninu osigurat će vam dugotrajnu energiju. 

Ako su vam draže salate od povrća dodajte im izvor bjelančevina (sir, jaja) i integralni hljeb kako bi si osigurali dovoljno energije i nutrijenata. 

Međuobroci iz radnog stola

Držite u stolu nekoliko vrsta zdravih međuobroka kako bi imale šta za prigristi kada vas „uhvati kriza“.

Uvijek držite u stolu:

  • Nekoliko vrsta voća. Bolje je imati manje količine, ali više raznolikog voća kako vam ne bi dosadilo.
  • Krekere od integralnog brašna, rižine krekere, muesli ili voćne pločice.
  • Mješavinu orašastih plodova poput oraha, badema i lješnjaka
  • Očišćeno povrće poput primjerice mrkve
  • Sušeno voće poput suhih smokava, šljiva i marelica
  • Mala pakiranja muesli žitarica i fermentirane mliječne proizvode
  • Mala pakiranja voćnog soka i vode.

Izvor: zdravobudi.hr


Više iz kategorije: Savjetnik

Šef Klinike za kardiohirurgiju KCUS-a: Pušenje i stres štete srcu, telefon zamijenite šetnjom, a "teške" ljude izbjegavajte

30.09.2017. 11:49

Na Klinici za kardiohirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu operaciju trenutno čeka 300 pacijenata. Među njima je i 30 djece. "Od 300 pacijenata 133 ih je pripremljeno za operaciju. Pod pripremom se smatra da svaki pacijent uradi nalaze i preglede koji su neophodni radi uspješnog ishoda operacije i smanjivanja komplikacija na minimum. Za tu pripremu redovnim putem treba jedan do dva mjeseca, izuzev za hitne pacijente kada se postupak maksimalno ubrzava. Kad su u pitanju djeca, najčešće se radi o urođenim srčanim manama. Kod ovih anomalija je došlo do poremećaja anatomske strukture srca i/ili velikih krvnih sudova s kojom novorođenče već dolazi na svijet. Moram istaći da su liste čekanja bile duže i da smo ostali bez educiranog dječijeg hirurga koji je pismeno isticao lošu komunikaciju s tada nadležnim na pedijatriji", kazao je Avdagić. Tvrdi da Klinika za kardiohirurgiju ima dovoljno subspecijalista kardio i vaskularne hirurgije, anesteziologije, kardiologije kao i pratećeg medicinskog kadra koji mogu odgovoriti svim izazovima pred kojima se nađu te da im je cilj da se do početka 2018. godine lista čekanja za kardiohiruške pacijente u potpunosti ukine. "Kardiohirurgija se finansira iz Federalnog fonda solidarnosti koji ima ograničena sredstva. Lista čekanja formira se za one medicinske procedure i intervencije za čijim pružanjem postoje veće potrebe nego što su raspoložive mogućnosti i sredstva. Osposobili smo operacionu salu koja duži vremenski period nije bila u funkciji te se operativni program radi u punom kapacitetu, u dvije operacione sale. Ako se lista na ukine do 2018. godine, nakon procjene ljekara pacijentu će se odrediti mjesto na listi čekanja koja će biti na web stranici KCUS-a i jedino će osoba koja je na listi čekanja moći vidjeti svoje mjesto, kako bi se zaštitila privatnost. Ukoliko je pružanje ovih zdravstvenih usluga hitno, dužni smo da ih pružimo mimo liste čekanja", ističe Avdagić. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Bolesti koronarne arterije najčešće kod odraslih pacijenata Krv slobodno teče kroz zdravu koronarnu arteriju i srce se snabdijeva krvlju punom kisika koji mu je neophodan. Što se više naslaga nataloži u arteriji ona postaje uža i time se, ističe kardiohirurg, dodatno smanjuje količina krvi koja se ulijeva u srce zbog čega se srce lišava neophodnog kisika i izaziva bolove u grudima. "Sužena arterija čiji rad u potpunosti blokira tromb izaziva srčani udar (miokardijalni infarkt). Nedostatak krvi bogate kisikom može da dovede do trajnog oštećenja srčanog mišića. Bolesti srčanih zalistaka, kojih ima četiri, mogu dovesti do njihovog nepravilnog otvaranja i zatvaranja. One mogu biti urođene ili da se razviju nakon reumatizma u djetinjstvu ili kalcifikacije u starosti.Tegobe mogu varirati u zavisnosti od toga koji zalistak je obolio", navodi naš sagovornik. Kada se tegobe počnu pogoršavati, javljaju se brzo umaranje, lupanje srca, osjećaj blokade i kratkog daha, kao i oteknuta stopala koja ukazuju na srčano popuštanje te razne vrste aritmija, koje se javljaju kao posljedica nepravilnog srčanog ritma. "Iako se najčešće javljaju kod pacijenata s postojećim srčanim oboljenjima i kod zdravih ljudi se može razviti endokarditis, bakterijsko zapaljenje unutrašnjeg sloja srca, koje također uključuje i srčane zaliske, kardiomiopatije, bolesti srčanih mišića te aneurizme, nepravilno proširenje grudne i trbušne aorte kao i disekcije aorte, odnosno akutno cijepanje zida aorte", ističe šef Klinike za kardiohirurgiju. Zaboravite na stres, cigarete i alkohol U cijeloj priči, između ostalog, važnu ulogu igraju stres, alkohol i pušenje, koji se smatraju "promjenjivim" faktorima rizika u nastanku kardiovaskularnih bolesti. "Nikotin je prirodni insekticid, on grči krvne sudove. U BiH se godišnje, po nekim procjenama, potroši preko milijardu KM na cigarete. Alkohol kao i cigarete podiže krvni pritisak kao i nivo masnoća i šećera u krvi. Na taj način oštete unutrašnjost arterije, što za rezultat ima taloženje naslaga unutar zidova arterije čime se sprečava normalan protok krvi. U BiH se godišnje, po nekim procjenama, potroši oko 9,5 litara alkohola po glavi stanovnika", kaže kardiohirurg. U nastanku kardiovaskularnih bolesti stres pomaže putem brojnih mehanizama. Stres je posljedica opiranja, ali i zamaranja stvarima koje ne možemo promjeniti te zavisti i pretjerane ljutnje, ali moguće ga je prevenirati. "Stres se može spriječiti tako što ćete korištenje telefona i gledanje televizije zamijeniti nekom fizičkom aktivnošću, makar to bila i svakodnevna šetnja od 30 minuta. Izbjegavajte 'teške' ljude jer vas oni troše, a vi toga niste ni svjesni. Spavajte dovoljno 7 do 9 sati uz popodnevni odmor koji vrijedi skoro četiri puta više nego noćni san. Zauzmite stav protiv iskrivljene interpretacije života: 'Dedo puši čitav život, a zdrav je'. Ovaj prividni paradoks se najbolje vidi kod teških operacija kada do izražaja dođe vrlo težak oporavak radi potrošenih bioloških rezervi. Odnosno, ne strada svako ko vozi prebrzo, ali skoro svi koji su stradali su vozili prebrzo", zaključuje šef Klinike za kardiohirurgiju.