Pedijatar Lolić: Sunčanica kod djece

10.07.2017. 12:10

Sunčanica je burna reakcija organizma na pretjerano izlaganje suncu. Može se javiti brzo tokom izlaganja, a češće se javlja tzv. kasna sunčanica, nekoliko sati nakon direktnog izlaganja suncu - obično uveče pred spavanje.

Javlja se kao posljedica širenja krvnih žila u mozgu i pojave blagog oblika edema mozga.

Manifestuje se sljedećim simptomima:

  • malaksalost,
  • mučnina, a i vrtoglavica,
  • pospanost,
  • povremeno i povraćanje.
Često je prisutna glavobolja

Tjelesna temperatura može biti povišena. Što je dijete mlađe, simptomi su izraženiji i teži. Obrazi su često zajapureni. Stanje veoma liči onom kod infekcije, s čim se uglavom i pobrka. Često je prisutan strah da se radi o upali mozga. Veoma je važno misliti na ovaj problem i rano ga prepoznati, te pravovremeno i adekvatno intervenisati.

Ako se dijete predveče žali na glavobolju i mučninu, a tokom dana je dugo bilo vani, po toplom vremenu, pomislite na sunčanicu.

Šeširić glavu čuva

Potrebno je misliti na mogućnost pojave sunčanice prije izlaganja djeteta suncu. Treba izbjegavati duže, direktno izlaganje suncu posebno između 10 i 18 sati. Obavezno koristiti kapu ili šeširić, te tako zaštiti glavu djeteta. Ako je neophodan boravak na suncu, redovno kvasiti i rashlađivati glavu vodom. Piti dovoljno tečnosti. Boravak vani i aktivnosti obavljati ujutro i predveče. Razdražljivost i plačljivost malog djeteta ljeti ukazuju da je žedno.

Evo šta mogu učiniti roditelji:

  • ukloniti dijete sa sunca,
  • smjestiti ga u hladnu, zamračenu prostoriju,
  • istuširati dijete mlakom vodom,
  • dati da pije dovoljno tečnosti - često, ali manje količine, posebno ako je povraćalo

Ako nije bolje, konsultovati porodičnog doktora ili pedijatra, dati mu lijekove antipiretike ako je povišena tjelesna temperatura.

Toplotni udar

Slične simptome izaziva i toplotni udar. On nije direktna posljedica izlaganja suncu, ali jeste boravka u prostoru sa jako visokom tempeturom. Može se javiti kod radnika u pekari ili industriji kraj visokih peći, ali i kod neopreznih vozača u pregrijanom automobilu, te kampovanja u neadekvatnom šatoru. Nastaje zbog naglog, prekomjernog povećanja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da održi temperaturu u normalnim granicama. To je težak akutni poremećaj, uslovljen neadekvatnom termoregulacijom organizma, koji naglo nastaje, a može uzrokovati čak i komu. Neophodna je hitna intervencija doktora.

Nakon sunčanice dan-dva treba izbjegavati boravak na suncu, a ubuduće biti jako oprezan. 


Više iz kategorije: Savjetnik

Nutricionista i ginekolog savjetuju: U trudnoći ne jedite za dvoje

02.01.2018. 09:02

Energetske potrebe za vrijeme trudnoće rastu jer je uz uobičajene potrebe organizma potrebno zadovoljiti potrebe za rast i razvoj fetusa. Ali, to nikako ne znači da je potrebno “jesti za dvoje” i šta nam padne na pamet, već da je potrebno jesti pametno, raznovrsno i uravnoteženo – objasnila je specijalista porodične medicine, subspecijalista nutricionista, prim. dr. Sabina Serdarević. Debljanje u trudnoći ovisi o tjelesnoj težini žene prije trudnoće i o njenoj građi. Ženama s normalnom kilažom preporučuje se prirast tjelesne težine između 11.5 i 16 kg, naglašava dr. Serdarević. Preporučene namirnice Budući da dijete tokom trudnoće sve hranjive materije uzima od majke, važno je dobro uravnotežiti sadržaj bjelančevina, ugljikohidrata i masti, kao i vitamina i minerala. Trudnice moraju pripaziti na unos: folne kiseline, vitamina B12, vitamina D, kalcijuma, željeza, cinka i magnezijuma te omega-3 masnih kiselina, prehrambenih vlakana i probiotika. Folna kiselina – ima ulogu u razvoju mozga i drugih struktura fetusa iz neuralne cijevi. Savjetuje se unos 600 mikrograma folne kiseline dnevno. Kalcijum je potreban za izgradnju kostiju i zuba te razvoj srca, nerava i mišića. Preporučuje se unos 1000-1200 miligrama kalcijuma dnevno. Željezo je neophodno je za stvaranje hemoglobina potrebnog za povećani volumen krvi majke. Potrebe za željezom u trudnoći se udvostručuju, pa je potreban unos od 30 miligrama željeza dnevno. Magnezijum je važan za zdravlje kostiju i kardiovaskularno zdravlje te dovoljan nivo energije. Savjetuje se unos od 350 miligrama magnezijuma dnevno. Omega-3 masne kiseline djeluju povoljno na vizualni i kognitivni razvoj djeteta. Nalaze se u masnim ribama (losos, srdela, tuna, haringa, skuša). Prehrambena vlakna smanjuju rizik od zatvora i nastanka hemoroida, koji često prate trudnoću. Preporučuje se dnevni unos od 25-30 grama vlakana. Unos mliječnih proizvoda koji sadrže probiotike može smanjiti komplikacije u trudnoći, što se objašnjava pozitivnim djelovanjem probiotika na imunitet, probavni sistem, smanjenje upalnih procesa i vaginalnih infekcija. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Namirnice koje treba izbjegavati Kada je riječ o hrani koju bi u trudnoći trebalo izbjegavati, dr. Serdarević je istakla šest namirnica. Riba i plodovi mora s povećanom koncentracijom žive (morski pas, skuša, tuna) – preporučuje se ograničavanje unosa tune na 170 grama sedmično. Preporučuju se dva obroka ribe sedmično koja ne sadrži veliku koncentraciju žive, a to je sva sitna riba poput srdele, girica, papalina, oslića i drugih vrsta riba koje ne dostižu veliku tjelesnu masu. Saharin prolazi kroz posteljicu i prema nekim istraživanjima može uzrokovati karcinom mokraćnog mjehura. Preporučujem da ga trudnice potpuno izostave iz ishrane, a da za zaslađivanje koriste umjerene količine meda. Sirova hrana (meso, jaja, riba, nepasterizirano mlijeko) kao potencijalni izvor zaraze potpuno izbaciti s trudničkog jelovnika. Preporučuje se ove namirnice adekvatno termički obraditi te koristiti pasterizirano mlijeko i mliječne proizvode. Preporučuju se blagi čajevi poput kamilice, majčine dušice ili voćni čajevi, ali treba izbjegavati jake čajeve koji sadrže veću količinu teina i kofeina. Izbjegavati i čajne mješavine iz neprovjerenih izvora. Alkohol u potpunosti izbaciti iz ishrane trudnica jer nije poznato koja je kritična količina koja može ugroziti plod. Kafa nije opasna tokom trudnoće ako se konzumira umjereno, odnosno dopušteno je 1-2 šoljice dnevno. Otežan porod Iako sve informacije i smjernice o pravilnoj ishrani mogu dobiti od doktora i nutricionista, specijalista ginekologije prim dr. Nura Hadžimoerović-Naser ispričala je da je malo žena koje se za vrijeme trudnoće ne udebljaju preko preporučene mjere.  Za naše prostore i naš način ishrane je između 15 i 18 kilograma, pa čak i do 20 kilograma. Ona je podsjetila na studiju koja je prije nekoliko godina provedena u Hrvatskoj, a u kojoj je ustanovljeno da se trudnice udebljaju oko 18 kilograma. Kod nas je situacija slična, a čak je moguć i koji kilogram više. Na kilograme u trudnoći trebalo bi posebno paziti jer prekomjerno debljanje ugrožava zdravlje trudnice, bebe te otežava porod. Enormno povećanje težine utječe na povećano zadržavanje tečnosti u organizmu. Pogrešnom ishranom stvara se dosta masnoća, što može dovesti od povećanja krvnog pritiska, što vodi ka gestozi. Postoje različiti oblici gestoze – EPH. E – dem ili otok, P – proteini i H – hipertenzija. Događaju se različite kombinacije gestoze. Samo E gestoza podrazumijeva da su prisutni samo otoci, EP gestoza koja podrazumijeva da su prisutni otoci uz proteine u mokraći, što je teži stepen, i ETH koja podrazumijeva prisutnost otoka, proteina u mokraći i hipertenzije, što je jedan od najtežih oblika koji može dovesti i do veoma ozbiljnih komplikacija za ženu i plod – pojasnila je naša sagovornica. Prekomjerna tjelesna težina otežava i sam porod Kada se žena previše udeblja ne povećava se njena mišićna masa, već potkožno masno tikivo, odnosno salo. Kada dođe trenutak poroda trudnica nije u stanju adekvatno napregnuti mišiće prednjeg trbušnog zida da bi potpomogla mišićima maternica istiskivanje ploda -zaključuje dr. Hadžiomerović-Naser.