Pedijatar Lolić: Sunčanica kod djece

10.07.2017. 12:10

Sunčanica je burna reakcija organizma na pretjerano izlaganje suncu. Može se javiti brzo tokom izlaganja, a češće se javlja tzv. kasna sunčanica, nekoliko sati nakon direktnog izlaganja suncu - obično uveče pred spavanje.

Javlja se kao posljedica širenja krvnih žila u mozgu i pojave blagog oblika edema mozga.

Manifestuje se sljedećim simptomima:

  • malaksalost,
  • mučnina, a i vrtoglavica,
  • pospanost,
  • povremeno i povraćanje.
Često je prisutna glavobolja

Tjelesna temperatura može biti povišena. Što je dijete mlađe, simptomi su izraženiji i teži. Obrazi su često zajapureni. Stanje veoma liči onom kod infekcije, s čim se uglavom i pobrka. Često je prisutan strah da se radi o upali mozga. Veoma je važno misliti na ovaj problem i rano ga prepoznati, te pravovremeno i adekvatno intervenisati.

Ako se dijete predveče žali na glavobolju i mučninu, a tokom dana je dugo bilo vani, po toplom vremenu, pomislite na sunčanicu.

Šeširić glavu čuva

Potrebno je misliti na mogućnost pojave sunčanice prije izlaganja djeteta suncu. Treba izbjegavati duže, direktno izlaganje suncu posebno između 10 i 18 sati. Obavezno koristiti kapu ili šeširić, te tako zaštiti glavu djeteta. Ako je neophodan boravak na suncu, redovno kvasiti i rashlađivati glavu vodom. Piti dovoljno tečnosti. Boravak vani i aktivnosti obavljati ujutro i predveče. Razdražljivost i plačljivost malog djeteta ljeti ukazuju da je žedno.

Evo šta mogu učiniti roditelji:

  • ukloniti dijete sa sunca,
  • smjestiti ga u hladnu, zamračenu prostoriju,
  • istuširati dijete mlakom vodom,
  • dati da pije dovoljno tečnosti - često, ali manje količine, posebno ako je povraćalo

Ako nije bolje, konsultovati porodičnog doktora ili pedijatra, dati mu lijekove antipiretike ako je povišena tjelesna temperatura.

Toplotni udar

Slične simptome izaziva i toplotni udar. On nije direktna posljedica izlaganja suncu, ali jeste boravka u prostoru sa jako visokom tempeturom. Može se javiti kod radnika u pekari ili industriji kraj visokih peći, ali i kod neopreznih vozača u pregrijanom automobilu, te kampovanja u neadekvatnom šatoru. Nastaje zbog naglog, prekomjernog povećanja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da održi temperaturu u normalnim granicama. To je težak akutni poremećaj, uslovljen neadekvatnom termoregulacijom organizma, koji naglo nastaje, a može uzrokovati čak i komu. Neophodna je hitna intervencija doktora.

Nakon sunčanice dan-dva treba izbjegavati boravak na suncu, a ubuduće biti jako oprezan. 


Više iz kategorije: Savjetnik

Šef Klinike za kardiohirurgiju KCUS-a: Pušenje i stres štete srcu, telefon zamijenite šetnjom, a "teške" ljude izbjegavajte

30.09.2017. 11:49

Na Klinici za kardiohirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu operaciju trenutno čeka 300 pacijenata. Među njima je i 30 djece. "Od 300 pacijenata 133 ih je pripremljeno za operaciju. Pod pripremom se smatra da svaki pacijent uradi nalaze i preglede koji su neophodni radi uspješnog ishoda operacije i smanjivanja komplikacija na minimum. Za tu pripremu redovnim putem treba jedan do dva mjeseca, izuzev za hitne pacijente kada se postupak maksimalno ubrzava. Kad su u pitanju djeca, najčešće se radi o urođenim srčanim manama. Kod ovih anomalija je došlo do poremećaja anatomske strukture srca i/ili velikih krvnih sudova s kojom novorođenče već dolazi na svijet. Moram istaći da su liste čekanja bile duže i da smo ostali bez educiranog dječijeg hirurga koji je pismeno isticao lošu komunikaciju s tada nadležnim na pedijatriji", kazao je Avdagić. Tvrdi da Klinika za kardiohirurgiju ima dovoljno subspecijalista kardio i vaskularne hirurgije, anesteziologije, kardiologije kao i pratećeg medicinskog kadra koji mogu odgovoriti svim izazovima pred kojima se nađu te da im je cilj da se do početka 2018. godine lista čekanja za kardiohiruške pacijente u potpunosti ukine. "Kardiohirurgija se finansira iz Federalnog fonda solidarnosti koji ima ograničena sredstva. Lista čekanja formira se za one medicinske procedure i intervencije za čijim pružanjem postoje veće potrebe nego što su raspoložive mogućnosti i sredstva. Osposobili smo operacionu salu koja duži vremenski period nije bila u funkciji te se operativni program radi u punom kapacitetu, u dvije operacione sale. Ako se lista na ukine do 2018. godine, nakon procjene ljekara pacijentu će se odrediti mjesto na listi čekanja koja će biti na web stranici KCUS-a i jedino će osoba koja je na listi čekanja moći vidjeti svoje mjesto, kako bi se zaštitila privatnost. Ukoliko je pružanje ovih zdravstvenih usluga hitno, dužni smo da ih pružimo mimo liste čekanja", ističe Avdagić. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Bolesti koronarne arterije najčešće kod odraslih pacijenata Krv slobodno teče kroz zdravu koronarnu arteriju i srce se snabdijeva krvlju punom kisika koji mu je neophodan. Što se više naslaga nataloži u arteriji ona postaje uža i time se, ističe kardiohirurg, dodatno smanjuje količina krvi koja se ulijeva u srce zbog čega se srce lišava neophodnog kisika i izaziva bolove u grudima. "Sužena arterija čiji rad u potpunosti blokira tromb izaziva srčani udar (miokardijalni infarkt). Nedostatak krvi bogate kisikom može da dovede do trajnog oštećenja srčanog mišića. Bolesti srčanih zalistaka, kojih ima četiri, mogu dovesti do njihovog nepravilnog otvaranja i zatvaranja. One mogu biti urođene ili da se razviju nakon reumatizma u djetinjstvu ili kalcifikacije u starosti.Tegobe mogu varirati u zavisnosti od toga koji zalistak je obolio", navodi naš sagovornik. Kada se tegobe počnu pogoršavati, javljaju se brzo umaranje, lupanje srca, osjećaj blokade i kratkog daha, kao i oteknuta stopala koja ukazuju na srčano popuštanje te razne vrste aritmija, koje se javljaju kao posljedica nepravilnog srčanog ritma. "Iako se najčešće javljaju kod pacijenata s postojećim srčanim oboljenjima i kod zdravih ljudi se može razviti endokarditis, bakterijsko zapaljenje unutrašnjeg sloja srca, koje također uključuje i srčane zaliske, kardiomiopatije, bolesti srčanih mišića te aneurizme, nepravilno proširenje grudne i trbušne aorte kao i disekcije aorte, odnosno akutno cijepanje zida aorte", ističe šef Klinike za kardiohirurgiju. Zaboravite na stres, cigarete i alkohol U cijeloj priči, između ostalog, važnu ulogu igraju stres, alkohol i pušenje, koji se smatraju "promjenjivim" faktorima rizika u nastanku kardiovaskularnih bolesti. "Nikotin je prirodni insekticid, on grči krvne sudove. U BiH se godišnje, po nekim procjenama, potroši preko milijardu KM na cigarete. Alkohol kao i cigarete podiže krvni pritisak kao i nivo masnoća i šećera u krvi. Na taj način oštete unutrašnjost arterije, što za rezultat ima taloženje naslaga unutar zidova arterije čime se sprečava normalan protok krvi. U BiH se godišnje, po nekim procjenama, potroši oko 9,5 litara alkohola po glavi stanovnika", kaže kardiohirurg. U nastanku kardiovaskularnih bolesti stres pomaže putem brojnih mehanizama. Stres je posljedica opiranja, ali i zamaranja stvarima koje ne možemo promjeniti te zavisti i pretjerane ljutnje, ali moguće ga je prevenirati. "Stres se može spriječiti tako što ćete korištenje telefona i gledanje televizije zamijeniti nekom fizičkom aktivnošću, makar to bila i svakodnevna šetnja od 30 minuta. Izbjegavajte 'teške' ljude jer vas oni troše, a vi toga niste ni svjesni. Spavajte dovoljno 7 do 9 sati uz popodnevni odmor koji vrijedi skoro četiri puta više nego noćni san. Zauzmite stav protiv iskrivljene interpretacije života: 'Dedo puši čitav život, a zdrav je'. Ovaj prividni paradoks se najbolje vidi kod teških operacija kada do izražaja dođe vrlo težak oporavak radi potrošenih bioloških rezervi. Odnosno, ne strada svako ko vozi prebrzo, ali skoro svi koji su stradali su vozili prebrzo", zaključuje šef Klinike za kardiohirurgiju.