Transplantacija kose - najčešća pitanja, odgovori i savjeti

13.06.2017. 01:12

Presađivanje kose je prirodni i trajni način da ljudi koji pate od gubitka kose, dobiju novu kosu. Kod presađivanja kose, zdrava kosa samog pacijenta ugrađena je na područja gubitka kose. Regija iz koje se uzima kosa je područje gdje nema gubitka kose. Pacijenti trajno vraćaju vlastitu kosu transplantacijom kose na način kao da je  nikada nisu ni  izgubili. Cilj u presađivanju kose je pružiti prirodan izgled kose za pacijenta na udoban način s modernim medicinskim postupcima.

Prva transplantacija kose prvi put  se izvela u Japanu 1930-ih a u zemljama  zapadnog  svijeta  1950-ih godina.

Ko može proći transplantaciju kose?

U današnje vrijeme gotovo pedeset posto muškaraca starijih od 50 godina suočava se s problemom gubitka kose. Tako je transplantacija kose najčešća estetska hirurgija za muškarce. Gubitak kose nije uvjet specifičan za muškarce. Mnoge žene također doživljavaju gubitak kose ili problem razrjeđivanja kose.

Zašto dolazi do  gubitka kose?

Genetski faktori su jedan od najvažnijih uzroka gubitka kose, ali problem se  može  pojaviti i kao rezultat starenja, traumatskih ozljeda ili raznih medicinskih poremećaja. Transplantacija kose može se uspješno izvesti za sve ljude s dovoljnom količinom folikula dlake bez obzira na uzrok gubitka kose. Metoda transplantacije može se uspješno provesti ne samo na glavi, već i za gubitke u drugim dijelovima tijela kao što su obrve, brkovi i brada.

Kako se radi transplantacija kose?

U postupku, folikuli dlake koji se uglavnom uzimaju iz stražnjeg  područja vrata  presađuju se  na ciljano  područje pogođeno gubitkom kose. Ovi uzeti folikuli dlake nazivaju se graftovi. U rijetkim slučajevima nema dovoljne količine zdrave kose na području sa kojeg se uzimaju folikuli  pa u takvim slučajevima, folikuli dlake mogu biti odneseni iz drugih dijelova tijela s kosom, kao što su ruke ili prsni zid pacijenta.
Postupak se završava u roku od nekoliko sati ovisno o količini gubitka kose. Ako je područje bez dlake preveliko, može biti potrebno nekoliko sesija za završetak liječenja.
Općenito, intervencija se provodi sedacijom pod lokalnom anestezijom. Posebni zavoj se nanosi na dio glave pacijenta nakon postupka i pacijent se otpušta  nekoliko sati kasnije. Iako je bol rijetka ona se kontrolše upotrebom sedativa. Pacijent se općenito može vratiti redovitim aktivnostima  3 dan nakon procedure transplantacije kose.

Koji je najvažniji faktor  za transplantaciju kose?

Transplantacija kose je ozbiljan hirurški zahvat. Kako bi se smanjili rizici u transplantaciji kose, ista se  treba  provesti u bolničkom okruženju. Da biste dobili najbolje rezultate, vrlo je važno da postupak provode iskusni plastični hirurzi koji su se obučavali na tu temu. Da bi transplantacija kose bila uspješna, folikuli dlake trebaju biti vaskularizirani brzo.
Ako se to učini ispravnom metodom, stopa uspjeha presađivanja kose je visoka. Za prirodni izgled, kosu treba presaditi na područja sa  gubitkom kose sa ispravnom udaljenosti, uglom  i ispravnom gustoćom.

Koje metode se koriste za transplantaciju kose?

U postupcima transplantacije kose; FUE metoda koja ne ostavlja bilo koji ožiljak ili FUT metoda koja može ostaviti lagani ožiljak u stražnjem dijelu glave se izvodi s velikim  uspjehom. Budući da se folikuli dlake uzimaju jedan po jedan i ugrađuju u manjkavim područjima u FUE metodi, kožna traka koja sadrži kosu se uzima sa  područja potiljka.
Pacijent koji će se  podvrgnuti transplantaciji kose trebaju imati zdravu kosu na stražnjem dijelu glave i na stranama koje će se koristiti kao donorska područja. Drugi faktori kao što su boja i debljina kose, te  svojstva kao što su snaga i valovitost utječu na rezultat postupka. Postupak koji se preferira treba odlučiti nakon analize kose i vlasi uzimajući u obzir i prioritete bolesnika.
Iako je FUE metoda koja ne ostavlja ožiljak uglavnom  poželjna, u nekim je slučajevima možda potrebno koristiti FUT metodu. Transplantacija kose može se obavljati ne samo za god gubitka kose, nego i za povećanje gustoće kose u nerazrijeđenim područjima.

Da li transplantirana kosa opada?

Dlaka koja je transplantirana opada u roku od nekoliko sedmica nakon postupka transplantacije, ali to je normalna situacija jer će izgubljena kosa rasti 3-4 mjeseca kasnije. Nakon ovog privremenog gubitka transplantirani folikuli dlake zadržavaju svoje karakteristike i ne opadaju. Ako se neprirodan izgled pojavljuje u novom području transplantacije  kose, kasnije će biti potrebna dodatna hirurška intervencija.

Koji su rizici u transplantaciji kose?

Presađivanje kose predstavlja  metodu niskog  rizika  kada se  izvodi pod odgovarajućim uvjetima, kao što je slučaj sa svim medicinskim zahvatima. Međutim, kada postupak presađivanja kose provodi iskusan plastični hirurg u bolničkom okruženju, komplikacije se vrlo rijetko dešavaju.
Transplantacija kose je dug postupak i nekoliko transplantata može biti potrebno u roku od 1-2 godine ovisno o stepenu gubitka kose.
Mogu se vidjeti komplikacije poput infekcije i značajnih ožiljaka iako su to vrlo rijetke.
Nakon operacije mogu se primijetiti blaži  bolovi koji se mogu kontrolirati upotrebom analgetika, modrice i otekline.

-----------

Za više informacija kontaktirajte Memorial predstavništvo u Sarajevu
Adresa Branilaca Sarajeva 16. 
Telefon 033/ 260-050
Mobitel : 062/311-911

 


Više iz kategorije: Promocije

Ekspertica s diplomom Harvarda odlučila da živi i radi u Sarajevu

04.10.2017. 12:07

Dr. Mersiha Avdić-Saračević, ekspertica s diplomom Harvarda, napustila je New York i Kuvajt da bi liječila ljude u Sarajevu. Dok rijeke mladih i obrazovanih, nažalost, svakodnevno odlaze iz naše zemlje, među kojima i mnogo ljekara i medicinskih radnika, primjer parodontologa, mr. dr. sci. Mersihe Avdić-Saračević, zaista, budi nadu i nudi odgovore na pitanje zašto se za našu domovinu moramo, prije svega, boriti znanjem. Stomatološka ordinacija Sarajka s diplomom Harvarda, koja je radila na tri kontinenta, ponudila sebe za primjer. Ostavila je primamljive poslove u New Yorku i Kuvajtu da bi se sa dvogodišnjim dječakom i suprugom koji je, također, uspješno razvijao poslove u zemljama Zaljeva, vratila u svoj grad i tu osnovala specijalističku stomatološku ordinaciju “Dental Office’, koja je u septembru počela s radom. Ovdje se namjerava potpuno posvetiti liječenju bosanskohercegovačkih pacijenata. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar "Želja mi je u ovoj ordinaciji adekvatno primijeniti najnovije metode liječenja parodontalne bolesti kroz proaktivan pristup po doktrini Američke Akademije Parodontologije i sarađivati sa timom specijalista iz ostalih oblasti stomatologije, a sve u cijlu što adekvatnijeg liječenja naših pacijenata", započinje svoju priču dr. Avdić-Saračević. Ova stručnjakinja svjetskog glasa iz oblasti parodontologije i implantologije, zvanje doktora stomatologije na prestižnom Univerzitetu Harvard u Bostonu stekla je 2005. godine. Inače, dr. Avdić-Saračević je iz ratnog Sarajeva otišla kada je imala 17 godina, tek na kraju rata, 1995. godine. Tokom boravka u jednoj američkoj porodici završila je srednju školu, a potom počela sa studiranjem. Nakon što je na Hunter Collegeu u New Yorku završila biohemiju i dobila zvanje inžinjer biohemije, kao najbolji student, primljena je i na Harvard, na Stomatološki fakultet.   Preselila se u Boston i tamo provela dodatne četiri godine školovanja i usavršavanja. Završetkom studija stomatologije nastavlja stručnu edukaciju iz oblasti parodontologije i implantologije, stiče titulu specijaliste parodontologa i implantologa te magistra medicinskih nauka, također, na Harvard Univerzitetu, i to 2008. godine. Godinu nakon toga postala je član Američke Akademije Parodontologa, što je najveća i najprestižnija titula koju jedan specijalist može dobiti u SAD-u. "Nastavila sam specijalizaciju iz oblasti parodontologije i implantologije, također na Harvardu. Nakon sedam godina života u Bostonu, uslijedio je rad u struci na relaciji New York – Boston, a po dolasku u Sarajevu i na relaciji Sarajevo – New York. Ovdje sam upoznala supruga, dobili smo ponudu da idemo u Kuvajt. Bilo je to sasvim novo otkriće, novi svijet", kazala nam je naša sagovornica. Ekspertica koja je liječila pacijente tamošnje kraljevske porodice Sabah, kao i članove eminentnih kuvajtskih porodica, jasno, imala je otvorena vrata brojnih stomatoloških ordinacija diljem Evrope i svijeta, ali je čvrsto odlučila raditi i živjeti u Bosni i Hercegovini. Svoje ogromno, godinama stjecano znanje, želi da primjenjuje na bh. pacijentima koje liječi od bolesti desni, parodontalne bolesti, o kojoj se, kako kaže, nažalost, premalo zna. "Motivirana sam kako personalno tako i profesionalno. Personalno sam vrlo emotivno vezana za svoju domovinu, bez obzira što mi diploma i znanje koje posjedujem omogućavaju da radim diljem svijeta. Profesionalo - kao specijalista parodontolog koji prati američku doktrinu i protokol, uočavam da je u BiH, okruženju i Evropi općenito parodontalna bolest zapostavljena i neadekvatno sanirana, što dovodi do nepotrebnog gubitka zuba i ostalih zdravstvenih komplikacija jer je parodontalna bolest povezana sa mnogim sistemskim oboljenjima", govori dr. Avdić-Saračević. Našim ljudima, kako ističe, želi ponuditi najmodernije tretmane koji se u svijetu koriste u liječenju ove bolesti da ne bismo imali bezubu populaciju. Brojne bolesti zbog zuba O problemu parodontalne bolesti, koja je povezana i s drugim bolestima, poput kardiovaskularnih, s dijabetesom, reumatoidnim artritisom... mnogo možete naučiti ukoliko posjetite internet stranicu www.parodontolog.ba, ali doktorica Avdić-Saračević naglašava da postoje mnogi načini u liječenju ove bolesti. S toga ona upozorava da je važno na vrijeme otkriti bolest kako bi se uspješno liječila. "Dolazi mi veliki broj pacijenata koji su bili u stomatološkim ordinacijama gdje im je rečeno da se ništa ne može uraditi, da se parodontalna bolest ne liječi, da se ona javlja samo kod starijih ljudi. To je netačno, jer se javlja i kod mlađih osoba, čak je, štaviše, agresivnija. U parodontalnoj bolesti dolazi do gubitka kosti, te ispadanja zuba kao terminalni stadij bolesti", upozorava ugledna ekspertica. Upozorava da mnogi pacijenti imaju parodontalnu bolesti, a da nisu ni svjesni. "Vrlo često se dešavalo da pacijent liječi zub, a da to nije indiciralo upalu. Dakle, vidjela sam primjera gdje je pacijenta zub bolio i nakon što mu je urađena popravka, navlaka, itd., a sve zbog te upale desni. Ordinacija u kojima rade parodontolozi nema mnogo u BiH. Zato je izuzetno važno da se o ovoj bolesti više zna, jer postoji velika incidenca kod svih osoba od obolijevanja. O procentu ne mogu govoriti, ali od devet ili deset pacijenata sigurno šest ili sedam ima neki problem, da li je to početni stadij ili već uznapredovali", ističe dr. Avdić-Saračević. Uspješno liječenje Nadalje, navodi da parodontalna bolest u inicijalnom stadiju nema specifičnesimptome, ali da kasnije, kako napreduje, simptomi postaju vidljivi - upaljene, otečene desni, uz krvarenje i loš zadah. "Međutim, ukoliko se pojave ovi simptomi, to je znak da je došlo do parodontalne infekcije koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija oralnog i sveukupnog zdravlja", pojašnjava doktorica Mersiha. Naglašava da ova bolest ima genetsku predispoziciju. "Prava dijagnoza na vrijeme je vrlo važna, jer u toku ove bolesti postoji jedan period kad se bolest može izuzetno uspješno liječiti. Kasnije može biti kasno, a tretman liječenja traje dosta duže", istaknula je Avdić-Saračević. Kako do dr. Avdić-Saračević? Privatna specijalistička stomatološka ordinacija "DENTAL OFFICE" nalazi se u ulici Kalmija Baruha br.1 u Sarajevu. Zainteresirani se mogu javiti na telefon broj: +387 33 666-615 ili na e-mail: info@parodontolog.ba, a sve dodate informacije možete dobiti na www.parodontolog.ba.