Zdraviji blog

Novosti

Oprez, stiže sezona krpelja!

08.07.2019. 06:45

S proljećem dolazi do bujanja vegetacije, a budi se i životinjski svijet, pa je upravo ovo period kada vremenske prilike pogoduju razmnožavanju i razvoju krpelja. Krpelji vole vlažna područja sa puno zelenila, a budući da građani poslije duge i sumorne zime jedva čekaju da izađu u prirodu, nužno dolaze u kontakt s krpeljima i mogu doživjeti neprijatnost zbog njihovog ugriza. Preporuka Hitne pomoći je da dolaskom proljeća i odlaskom na izletišta i livade ljudi prilagode svoju garderobu, da nose duge pantalone, majice ili bluze dugih rukava i što više zaštite tijelo, po mogućnosti odjećom od prirodnih materijala. Po povratku kući savjetuje se da se kod odraslih, a pogotovo kod djece, napravi pregled tijela i uvidi da li je došlo do ugriza krpelja. Krpelji i na tijelu traže mjesta sa tankom kožom i prevojima, kao i vlažna mjesta, poput pazuha, prepona, pregiba iza koljena, ispod grudi... Za uklanjanje krpelja posjetite najbližu ambulantu Krpelj je parazit sa specifičnom tjelesnom građom jer na svojoj glavici ima tzv. rilca kojima se "zakopa" u tijelo. Ukoliko nađete krpelja, preporuka doktora medicine je da odete do prve ambulante porodične medicine gdje će on biti uklonjen specijalnom pincetom i na profesionalan način. Prilikom samostalnog uklanjanja krpelja postoji vjerovatnoća da glava krpelja sa rilcima ostane u tijelu, što zdravstvenom radniku onemogućava njegovo uklanjanje, stoga se preporučuje odlazak u najbližu ambulatnu porodične medicine i profesionalan način njegovog uklanjanja. "Nema potrebe za dramom i panikom, niti da se obilaze bolnica i klinički centar ili hitna pomoć. Dovoljno je da odete do najbliže ambulante, gdje će krpelj biti odstranjen pincetom. Ukoliko je kojim slučajem došlo do infekcije, onda pacijent ostaje pod nadzorom porodičnog ljekara i uzima terapiju antibioticima", pojašnjava prim. dr. Sena Softić-Taljanović, direktorica Hitne medicinske pomoći Kantona Sarajevo.   Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar      >> Zaraženi krpelji prenose lajmsku bolest Jedna od bolesti koju prenosi zaraženi krpelj (iz roda Ixodes Ricinus) je i lajmska bolest (Lyme Boreliosis) i ona se sporadično registrira i na području FBiH, potvrdila je glavna federalna epidemiologinja dr. Jelena Ravlija. Od 2009. do 2014. godine na teritoriji FBiH registrovano je ukupno 26 slučajeva oboljelih od lajmske bolesti, čiji su uzročnici bili zaraženi krpelji. Najviše registrovanih ovakvih slučajeva bilo je u 2013. godini (11 oboljelih). Godine 2009, 2011. i 2012. registrovana su po dva oboljela, 2010. zaraženih lajmovom bolešću je bilo troje, dok je u 2014. godini zabilježeno šest slučajeva zaraze ovom bolešću. Lajmska bolest ili lajmska borelioza je multisistemsko oboljenje subakutnog i hroničnog toka, koje izaziva bakterija Borrelia burgdorferi. Ona zahvata prvenstveno kožu, a zatim srce, zglobove i centralni nervni sistem.Rezervoari ove bakterije su krpelji i oni je prenose na čovjeka, domaće i divlje životinje kao što su glodari, jeleni i dr. Javlja se obično sezonski (od ranog proljeća do kasne jeseni) i to uglavnom kod osoba koje često borave u prirodi.Lajmska bolest se klinički manifestuje pojavom lokalnog otoka i crvenila na mjestu uboda i to 3-32 dana nakon ugriza krpelja. Lokalno crvenilo je toplo i uglavnom nije bolno. Kod 50 posto pacijenata identične promjene se mogu javiti na drugim dijelovima tijela, a kod 15 posto pacijenata kožne promjene mogu izostati. Pored promjena na koži mogu se javiti temperatura, drhtavica, malaksalost, glavobolja, regionalno uvećanje limfnih žlijezda itd.Ukoliko se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, nakon nekoliko sedmica razvija se drugi stadij sa neurološkim simptomima, pojavom bolova u zglobovima i kardiološkim simptomima, a ukoliko se i u ovoj fazi bolest ne tretira, nakon više mjeseci ili godina ona ulazi u treću fazu sa teškim neurološkim promjenama, te promjenama na zglobovima i koži.U terapiji ove bolesti koriste se antibiotici u zavisnosti od kliničkog stadija i po preporuci ljekara.    

Savjetnik

Najčešće nedoumice i pitanja o nošenju naočala

23.04.2019. 03:42

Autor: dr Ernesta Potkonjak Iako je nošenje naočala u modernom vremenu u kojem živimo postalo praktično svakodnevnica, i dalje postoje nedoumice i pitanja oko toga kako naočale utiču na naš vid i naše oči, koja je zapravo njihova stvarna uloga i da li nošenje naočala može uticati pozitivno ili negativno na naš vid. Odgovore na tri najčešća pitanja kada su u pitanju naočale pokušaću dati u sljedećem tekstu. Ukoliko se ovdje ne nalaze pitanja koja bi vas mogla zanimati, slobodno ih možete postaviti putem našeg emaila: info@svjetlost-banjaluka.ba Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Hoće li mi se ispraviti dioptrija nošenjem naočala? Odgovor na ovo pitanje ćemo lakše razumjeti ako objasnimo šta je to dioptrija i kako ona nastaje. Dioptrija je mjera za jačinu prelamanja svjetlosti koja ulazi u oko. Može biti plus, minus ili kombinacija plus i minus dioptrije. Najčešće je uzokovana različitim oblikom i dužinom oka, odnosno njegovim prednje-zadnjim dijametrom, pa je kod osoba sa minus dioptrijom oko duže od 24,13 mm a kod osoba sa plus dioptrijom kraće od spomenute vrijednosti. Nikada nisam nosio/la naočale, ali škiljim kad gledam u daljinu. Da li treba da nosim naočale? Osobe koje imaju minus dioptriju su kratkovidne, odnosno vide dobro na blizu ali na udaljenost od preko 6 m slabije fokusiraju sliku tečesto škilje kako bi suzili snop svjetlosti koji ulazi u oko i na taj način malo izoštrili sliku. Najteže je izoštriti sliku u sumrak kada se zjenica normalno širi i npr. prilikom vožnje auta teško se mogu pročitati saobraćajni znakovi pored puta.Kod ovih osoba prelamanje svjetla se dešava ispred tačke jasnog vida jer je dužina oka nešto veća nego kod osoba koje nemaju dioptriju pa se fokus pomjera nošenjem rasipnih odnosno konkavnih stakala. Često imam osjećaj blagog bola oko ili iza oka. Da li bol u glavi znači da imam dioptriju i da li moram nositi naočale? Osobe koje imaju plus dioptriju slabije vide na blizu i na udaljenost do 30 m ali zato dobro vide jako udaljene predmete i karakterišu se kao dalekovidne osobe. Kod ovih osoba slika se prelama iza tačke jasnog vida i ova dioptrija se koriguje nošenjem sabirnih odnosno konveksnih stakala koja fokus pomjeraju ka naprijed. Nekorigovana plus dioptrija može uzrokovati tegobe pri čitanju, učenju i radu na računaru te česte glavobolje u predjelu čela ili oko očiju zbog naprezanja mišića oka. Danas dioptrija predstavlja čest problem mladih ljudi koji imaju aktivan stil života. Učestalost dioptrije kod mladih u Evropi i SAD-u iznosi 40% dok je Azijskim zemljama čak 80%. Nošenje naočala i kontaktnih sočiva samo privremeno koriguje dioptriju, odnosno omogućava da osoba vidi jasnu sliku dok ih nosi jer pomjera prelamanje svjetlosti u oku na mjesto tačke jasnog vida. Na taj način se olakšavaju simptomi koje dioptrija uzrokuje a to su škiljenje, suzenje i glavobolje. Dakle nošenjem naočala dioptrija se ne može ispraviti niti se nošenjem pogrešne dioptrije može pokvariti vid. Redovnim nošenjem naočala ne možete se riješiti dioptrije ali možete smanjiti simptome i nelagodu koju uzrokuje dioptrija, kao što suškiljenje, suzenje, zamor očiju, osjetljivost na svjetlo i glavobolje. Jedino trajno rješenje je lasersko skidanje dioptrije koje vas može rješiti ovisnosti o nošenju naočala ili kontaktnih sočiva brzo i bezbolno. Hladni površinski snop lasera remodelira površinu oka tako da se slika prelama kao kad oko nema dioptriju i na taj način trajno omogućava jasan vid bez potrebe za nošenjem pomagala.

Promocije

Medical Park na "2.Kongresu hematologa i transfuziloga BiH"

23.10.2017. 05:53

Nakon šest godina, u Sarajevu se u periodu od 26.10 do 28.10.2017.godine održava 2. Kongres hematologa i transfuziologa BiH sa međunarodnim učešćem, na kojem je jedan od sponzora i Medical Park turska zdravstvena grupacija.  Organizator Kongresa je Udruženje hematologa i transfuziologa FBiH na čelu sa dr.med.sci. Azrom Jahić, predsjednica Kongresa, dr.Aida Đozo predsjednica Organizacionog odbora i prof. dr Alma Sofo predsjednica Naučnog odbora. Tehnička organizacija Kongresa povjerena je stučnom timu Pro Optimus tours d.o.o.  Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Kongresu će prisustvovati veliki broj međunarodnih gostiju i učesnika, te veoma cijenjeni profesori i gosti koji će kao predavači  uzeti učešće na ovom događaju. Ispred Medical Park turske zdravstvene grupacije kao gost i predavač će biti cijenjeni prof.dr Yener Koc, koji iza sebe ima 25 godina uspješnog rada u oblasti transplatacije matićnih ćelija, te koštane srži.  Prof.dr Yener Koc je trenutno direktor odjela za transplatacije Antaliji i inspektor je u evropskoj agenciji JACIE (evropski registar transplatacije koštane srži). Na ovom kongresu održat će predavanje na temu: “Toksičnost, interakcija medikamenata i praćenje matičnih ćelija prilikom transplatacije”.  Tokom kongresa posjetioci će imati priliku poslušati stotinu i dva naučna rada u tri sale kongresnog hotela Radon Plaza, te će tom prilikom biti u mogućnosti razmijeniti dosadašnja iskustva i naučna saznanja.