Zdraviji blog

Novosti

Dr. Krkić-Dautović: Ako korona virus uđe među migrante u BiH, njegovo širenje će biti veoma brzo

31.03.2020. 06:53

Panika u Bosni i Hercegovini zbog korona virusa nije opravdana, kaže u intervjuu za Anadolu Agency (AA) prof. dr. Sajma Krkić-Dautović, nekadašnja šefica Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu i vrhunski stručnjak u oblasti infektologije.  "Mi ćemo vjerovatno dobiti virus, kao što dobivaju i susjedi kao što je Austrija, Hrvatska, pa evo i Bugarska. Ali, neće biti onoga obima kao što je u Kini. Zapravo, u evropskim zemljama neće biti takvog obima zbog toga što mi imamo drugačiji način življenja. To je jedno. Drugo je to što se spremamo mjesec i više dana za to i uz to obavljamo sve one radnje koje su potrebne da bismo prevenirali širenje bolesti", navodi dr. Krkić- Dautović.  Mediji moraju imati odgovoran način informisanja javnosti Naglašava da kada dolaze ljudi iz inostranstva, bilo da su to naši povratnici koji su bili negdje u posjeti ili povratnici koji žive negdje vani ili, pak, stranci, oni se kontroliraju. "Svi oni koji su imalo sumnjivi na respiratorne infekcije promatraju se, obavezni su da se jave epidemiološkoj službi i onda tu dalje ide praćenje. Oni se obično izoliraju u svojim stanovima, odnosno u svojim porodicama kod kuća. I ako ima potrebe, onda se urade pretrage na korona virus. Ako nema, ako su to blage forme, onda se gleda i čeka kako će dalje biti", ističe dr. Krkić-Dautović. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Tako je, navodi, bilo i sa ovim slučajevima u BiH kada je u pitanju troje Kineza, ali školska djeca koja su se vratila iz Italije... "Čeka se period inkubacije za koji se očekuje da će se razviti bolest. Što je duža inkubacija, to se očekuje slabija bolest. Ako je kraća inkubacija, onda je primljena veća infektivna doza i može se očekivati teža bolest. Bila sam u periodu 'nove gripe' (H1N1) šef Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, koja je bila prisutna i u BiH, kao i u svijetu. Mi smo tada činili izuzetan napor zajedno sa epidemiološkom službom, kantonalnim i Federalnim ministarstvom zdravstva i na nivou države BiH da se provedu sve te mjere i da se na nekakav način usput i građani obrazuju. Vrlo je bitna prava informacija, da se ona ne krije, da se kaže otvoreno, ali jezikom prilagođenim običnom čovjeku, da svi shvate. Znači ,ona treba biti rečena običnim, narodnim jezikom da se shvati i da se daju upute, da se one ponavljaju svakodnevno. Mediji ovdje treba da odigraju značajnu ulogu kao što su odigrali značajnu ulogu u širenju ove informacije i u nastajanju panike. To se mora priznati", navodi dr. Krkić-Dautović. Međutim, ističe, ako se svakodnevno u saradnji sa medijima, sa onim koji su u kriznim štabovima, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, lokalnoj zajednici, obavještava javnost o tome šta ima u zemlji, može se učiniti puno. "Nema još slučajeva potvrđenih, ali upozorenje koje ide na titlu treba da bude o tome šta građani trebaju uraditi i na šta trebaju misliti da bi se zaštitili. To je zapravo nešto što nam treba ući u krv, jer će se ubuduće dešavati ovakve stvari možda i češće", upozorava dr. Krkić-Dautović. Pranje ruku važna zaštitna mjera Naglašava kako smo 2002. godine imali korona virus koji je isto tako počeo na jugoistoku Azije, ali da nije dugo ta epidemija trajala, nekih pet-šest mjeseci. "Ona je nestala kako su došle vrućine i ljeto, kako je manje ljudi bilo na okupu, u zatvorenom prostoru, jer to je najlakši način širenja. Pošto je to respiratorni virus, širenje je putem zraka, ali i putem direktnog kontakta - dodira, zagrljaja, ljubljenja, rukovanja. Sve su to načini da virus ostane i na površini, na koži i na stvarima koje upotrebljavamo. I ako ih upotrebljavaju drugi ljudi, onda se tako prenosi", naglašava dr. Krkić-Dautović. Kada su u pitanju zaštitne mjere, osnovna je obaveza svakodnevnoog i čestog pranje ruku vodom i sapunom pod mlazom vode u trajanju od dvije-tri minute, kako bi spriječili prenošenje virusa preko uskog kontakta na sebe ili druge. Navodi da kao zaštitne mjere "ne bih rekla da je ključno jačanje imuniteta". Jačanje imuniteta je, kaže, vrlo važno da bi smo postali otporni, odnosno da imamo dovoljno onih suplemenata koji nam nedostaju bilo zbog toga što ih dovoljno ne uzimamo u hrani ili što smo u godinama kada se ne mogu dovoljno iskoristiti ili naš sistem za varenje ne može apsorbirati te suplemente. "Ili se dešava da ih ne uzimamo uopće, zbog načina života. Jer, neki piju, malo spavaju, puno rade, stalno su na nogama i onda se iscrpljuje sva ta zaliha koju mi nosimo u sebi, a koju unosimo putem hrane. Stoga, uz jačanje imuniteta uporedo mora ići svijest o tome da kada je u pitanju eventualno pojava samo jednog slučaja korona virusa u sredini u kojoj živimo, da ne trebamo ići ni gradskim saobraćajem, on će se vjerovatno i zabraniti u takvim uslovima, niti tamo gdje se sreću velike konglomeracije ljudi, odnosno skupine ljudi kao što su banke, šalter-sale, muzička događanja, škole, fakulteti, vrtići...", navodi dr. Krkić-Dautović. To onda treba, kaže, da se izbjegava, a ako je zaista opasnost tu, onda se rad škole, fakulteta i vrtića odlaže za određeno vrijeme za koje krizni štab procijeni.    

Savjetnik

Najčešće nedoumice i pitanja o nošenju naočala

23.04.2019. 03:42

Autor: dr Ernesta Potkonjak Iako je nošenje naočala u modernom vremenu u kojem živimo postalo praktično svakodnevnica, i dalje postoje nedoumice i pitanja oko toga kako naočale utiču na naš vid i naše oči, koja je zapravo njihova stvarna uloga i da li nošenje naočala može uticati pozitivno ili negativno na naš vid. Odgovore na tri najčešća pitanja kada su u pitanju naočale pokušaću dati u sljedećem tekstu. Ukoliko se ovdje ne nalaze pitanja koja bi vas mogla zanimati, slobodno ih možete postaviti putem našeg emaila: info@svjetlost-banjaluka.ba Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Hoće li mi se ispraviti dioptrija nošenjem naočala? Odgovor na ovo pitanje ćemo lakše razumjeti ako objasnimo šta je to dioptrija i kako ona nastaje. Dioptrija je mjera za jačinu prelamanja svjetlosti koja ulazi u oko. Može biti plus, minus ili kombinacija plus i minus dioptrije. Najčešće je uzokovana različitim oblikom i dužinom oka, odnosno njegovim prednje-zadnjim dijametrom, pa je kod osoba sa minus dioptrijom oko duže od 24,13 mm a kod osoba sa plus dioptrijom kraće od spomenute vrijednosti. Nikada nisam nosio/la naočale, ali škiljim kad gledam u daljinu. Da li treba da nosim naočale? Osobe koje imaju minus dioptriju su kratkovidne, odnosno vide dobro na blizu ali na udaljenost od preko 6 m slabije fokusiraju sliku tečesto škilje kako bi suzili snop svjetlosti koji ulazi u oko i na taj način malo izoštrili sliku. Najteže je izoštriti sliku u sumrak kada se zjenica normalno širi i npr. prilikom vožnje auta teško se mogu pročitati saobraćajni znakovi pored puta.Kod ovih osoba prelamanje svjetla se dešava ispred tačke jasnog vida jer je dužina oka nešto veća nego kod osoba koje nemaju dioptriju pa se fokus pomjera nošenjem rasipnih odnosno konkavnih stakala. Često imam osjećaj blagog bola oko ili iza oka. Da li bol u glavi znači da imam dioptriju i da li moram nositi naočale? Osobe koje imaju plus dioptriju slabije vide na blizu i na udaljenost do 30 m ali zato dobro vide jako udaljene predmete i karakterišu se kao dalekovidne osobe. Kod ovih osoba slika se prelama iza tačke jasnog vida i ova dioptrija se koriguje nošenjem sabirnih odnosno konveksnih stakala koja fokus pomjeraju ka naprijed. Nekorigovana plus dioptrija može uzrokovati tegobe pri čitanju, učenju i radu na računaru te česte glavobolje u predjelu čela ili oko očiju zbog naprezanja mišića oka. Danas dioptrija predstavlja čest problem mladih ljudi koji imaju aktivan stil života. Učestalost dioptrije kod mladih u Evropi i SAD-u iznosi 40% dok je Azijskim zemljama čak 80%. Nošenje naočala i kontaktnih sočiva samo privremeno koriguje dioptriju, odnosno omogućava da osoba vidi jasnu sliku dok ih nosi jer pomjera prelamanje svjetlosti u oku na mjesto tačke jasnog vida. Na taj način se olakšavaju simptomi koje dioptrija uzrokuje a to su škiljenje, suzenje i glavobolje. Dakle nošenjem naočala dioptrija se ne može ispraviti niti se nošenjem pogrešne dioptrije može pokvariti vid. Redovnim nošenjem naočala ne možete se riješiti dioptrije ali možete smanjiti simptome i nelagodu koju uzrokuje dioptrija, kao što suškiljenje, suzenje, zamor očiju, osjetljivost na svjetlo i glavobolje. Jedino trajno rješenje je lasersko skidanje dioptrije koje vas može rješiti ovisnosti o nošenju naočala ili kontaktnih sočiva brzo i bezbolno. Hladni površinski snop lasera remodelira površinu oka tako da se slika prelama kao kad oko nema dioptriju i na taj način trajno omogućava jasan vid bez potrebe za nošenjem pomagala.

Promocije

Medical Park na "2.Kongresu hematologa i transfuziloga BiH"

23.10.2017. 05:53

Nakon šest godina, u Sarajevu se u periodu od 26.10 do 28.10.2017.godine održava 2. Kongres hematologa i transfuziologa BiH sa međunarodnim učešćem, na kojem je jedan od sponzora i Medical Park turska zdravstvena grupacija.  Organizator Kongresa je Udruženje hematologa i transfuziologa FBiH na čelu sa dr.med.sci. Azrom Jahić, predsjednica Kongresa, dr.Aida Đozo predsjednica Organizacionog odbora i prof. dr Alma Sofo predsjednica Naučnog odbora. Tehnička organizacija Kongresa povjerena je stučnom timu Pro Optimus tours d.o.o.  Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Kongresu će prisustvovati veliki broj međunarodnih gostiju i učesnika, te veoma cijenjeni profesori i gosti koji će kao predavači  uzeti učešće na ovom događaju. Ispred Medical Park turske zdravstvene grupacije kao gost i predavač će biti cijenjeni prof.dr Yener Koc, koji iza sebe ima 25 godina uspješnog rada u oblasti transplatacije matićnih ćelija, te koštane srži.  Prof.dr Yener Koc je trenutno direktor odjela za transplatacije Antaliji i inspektor je u evropskoj agenciji JACIE (evropski registar transplatacije koštane srži). Na ovom kongresu održat će predavanje na temu: “Toksičnost, interakcija medikamenata i praćenje matičnih ćelija prilikom transplatacije”.  Tokom kongresa posjetioci će imati priliku poslušati stotinu i dva naučna rada u tri sale kongresnog hotela Radon Plaza, te će tom prilikom biti u mogućnosti razmijeniti dosadašnja iskustva i naučna saznanja.