Novosti

BiH koristi 40% više antidepresiva nego ranije

Iako u manjoj mjeri nego ranije, karakteristika prosječne osobe savremenog doba u svijetu, pa i kod nas, je da nedovoljno brine o svom mentalnom zdravlju. Održavanje redovne brige o zdravlju u smislu prevencije raznih fizičkih oboljenja, povremene posjete ljekaru, kao i dentalna higijena prihvaćeni su oblici brige o zdravlju, no briga o mentalnom zdravlju i traženje pomoći od stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja (psihoterapeuta, PSIHIJATARA, psihologa, socijalnih radnika…) još uvijek se nažalost smatraju tabuima u našoj sredini.   Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar      >> Podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine pokazuju kako se distribucija i korištenje antidepresiva u četverogodišnjem periodu, od 2009. do 2012. godine povećala za čak 40 %. Iz grupe antidepresiva, najveću potrošnju su imali paroksetin (Seroxat), sertralin (Zoloft) i fluoksetin (Prozac). Pored toga, povećalo se i korištenje lijekova iz skupine benzodiazepina, tj. "lijekova za smirenje". Tendencija da se za različite vrste psiholoških poteškoća isključivo propisuju i koriste lijekovi iz grupe antidepresiva i benzodiazepina je opšteprisutna, a često se psihički problemi mogu (i vrlo često moraju) adekvatno tretirati i uz pomoć psihoterapije kao jednog od načina brige o mentalnom zdravlju koji često zanemarujemo. Skloni smo tome da svoju patnju skrivamo od drugih Psihoterapeutkinja Mirela Badurina navodi kako smo često skloni da simptome patnje sakrijemo od drugih, a osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem uglavnom to skrivaju zbog osjećaja stida, neadekvatnosti i srama od stigme.  "Iz tog razloga često ne traže pomoć, a time zasigurno doprinose i povećanju rizika za nastajanje psihičkih poremećaja i bolesti. Neodgovornost prema sopstvenom mentalnom zdravlju doprinosi razvoju vrlo neprijatnih posljedica, ne samo po mentalno zdravlje, nego i fizičko zdravlje pojedinca", navodi Badurina. Pojašnjava kako se ranije smatralo kako postoje dvije skupine ljudi - oni "zdravi koji nemaju problema", te oni "bolesni" koji imaju velikih problema, te kako između toga postoji ogroman prostor sivila. Svako od nas ima potencijal i za zdravlje i za bolest "Danas znamo da to nije tako i da svako od nas ima potencijale i za zdravlje i za bolest. Psihičke smetnje imamo svi, u svakoj dobnoj skupini. Svako od nas može osjetiti stanja nelagode, uznemirenosti, napetosti koje su najčešće uvjetovane okolinskim faktorima i to je prolaznog karaktera. Međutim, preokupiranost današnjeg čovjeka da teži idealu, sreći, zadovoljstvu, uspjehu, ali i stigma o mentalnim problemima, može pojedinca duže zadržati u stanju napetosti i nelagode koje na kraju mogu rezultirati psihičkim poremećajem. Tada ponašanje počinje odstupati od uobičajenog ponašanja pojedinaca, te ometa i narušava njegovo/njeno emocionalno, kognitivno i socijalno funkcioniranje. Kada osoba pati, pate i njeni članovi porodice, ali i njeno/njegovo okruženje", pojašnjava Badurina. Navodi kako su mentalni poremećaji povezani i sa drugim zdravstvenim problemima, a kada posmatramo troškove tretmana, spadaju među najskuplje bolesti za liječenje. "Danas je psihoterapija, kao oblik pomoći, u svijetu sve traženija. Kaže se da je psihoterapija predobra, da bi bila rezervirana samo za "bolesne". I zaista, dobrobiti psihoterapije su brojne. Psihoterapija predstavlja preciznu terapijsku intervenciju koja ne mora da poznaje biološke procese da bi ih mijenjala. Dok lijekovi djeluju od promjene biologije u mozgu ka promjeni u ponašanju osobe koja pati, psihoterapija djeluje obrnutim pravcem. Najčešći prvi izbor intervencije je psihoterapija, posebno kada su u pitanju djeca i adolescenti, te osobe koje imaju simptome psihičkih smetnji i poremećaja. Kada osoba pati od psihičke bolesti, kombinacija farmakoterapije i psihoterapije daje najbolje rezultate. Briga o mentalnom zdravlju se može uporediti sa procesom svjesnosti i procesom sazrijevanja, te je dio odgovornosti svakog pojedinca za kreiranje vlastitog života." "Naučnici ističu kako su mentalni poremećaji češći uzrok obolijevanja i preranog umiranja nego tjelesne bolesti, te procjenjuju da će depresija kroz idućih pet godina biti drugi, a do 2030. godine prvi vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima. Sve navedeno ukazuje na potrebu za ulaganjem i brigom o mentalnom zdravlju. Rano otkrivanje i liječenje, te rehabilitacija i unapređenje mentalnog zdravlja, a time i općeg zdravlja, zasigurno doprinosi dobrobiti i ekonomskoj koristi pojedinca, ali i društva. Dakle, briga o mentalnom zdravlju treba biti faktor stvaranja boljeg života", poručuje Mirela Badurina. Zbog čega ljudi najčešće traže pomoć? Iz njenog dosadašnjeg iskustva u psihoterapijskoj praksi, Badurina navodi kako ljudi traže pomoć prvenstveno jer se osjećaju loše, a najčešće je to zbog osjećanja potištenosti, bezvoljnosti, bespomoćnosti, tuge, ljutnje, ili pak zbog misli o neuspjehu, o propasti, neadekvatnosti. "Često se potraži psihoterapijska ili savjetodavna pomoć jer postoji problem u ponašanju ili sukobima sa drugima. Često roditelji dovedu dijete-adolescenata, jer odbija da ide u školu, ima probleme sa učenjem, (samo)destruktivnim ponašanjem, ili se često žali na somatske probleme, glavobolje, stomakobolje, probavne smetnje. Vrlo često potraži se pomoć radi partnerskih problema i visokokonfliktnih razvoda. Ponekada vijest o hronočnoj, kompleksnoj i prognostički neizvjesnoj bolesti dovedu osobu i porodicu u psihoterapijski prostor", govori Badurina i dodaje kako psihoterapijsku pomoć, iz njenog iskustva, najčešće traže oditelji jer primjećuju promjene u ponašanju kod svoje djece, adolescenta, te odrasli, najčešće u dobi od 30-55 godina.  Donedavno su žene bile te koje su češće tražile psihoterapiju u odnosu na muškarce, međutim, u posljednje se vrijeme uočava promjena ovog trenda, pa možemo reći da gotovo podjednako i muškarci i žene traže psihoterapiju kao oblik pomoći za kvalitetniji i zdraviji život.

Kinezi izumili kvaku koja uništava bakterije!

Mladi geniji iz Hong Konga došli su na inovativnu ideju za proizvod koji bi mogao biti revolucionaran u oblasti higijene i kontrole infekcija. Naime, oni su izumili kvaku koja automatski ubija sve bakterije svaki put kad je dodirne ljudska ruka.   Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar      >> Dva učenika, Sun Ming Vong (17) i njegov godinu dana stariji kolega King Pong Li, shvatili su da svakodnevni predmeti poput kvake sadrže milione bakterija. Ovo ih je nagnalo da istraže mogućnosti kako bi se ovi predmeti mogli samodezinfikovati i biti čisti, piše Science. Nakon detaljnog istraživanja shvatili su da je titanijum dioksid jedan od najboljih uništivača bakterija. Takođe su otkrili da je titanijum dioksid daleko efikasniji kada je u kombinaciji sa ultraljubičastim zracima. Tada su sami sebi postavili izazov... Naime, sunčeva svjetlost je prirodni izvor ultraljubičastih zraka, ali su kvake obično u unutrašnjosti prostorija. Tako su došli na ideju da dizajniraju ručku koja će biti u obliku cilindra, a napravljenu od čistog stakla. Na jednom kraju ovog cilindra je postavljena LED svjetiljka koja emituje ultraljubičaste zrake. Dakle, kada osoba dodirne kvaku, pali se LED svjetlo u unutrašnjosti cilindra, i tako se aktivira titanijum dioksid koji ubija sve bakterije sa ruke tokom dodira. Mladi naučnici su znali da su na putu otkrića, ali nisu znali da je njihov proizvod efikasan sve dok ga nisu testirali u laboratoriji. Nakon neophodnih testova dokazano je da njihova kvaka ubija čak 99,8% bakterija prilikom dodira. Ipak, ono što je još značajnije jeste da je ovaj proizvod izuzetno jeftin i njegova proizvodnja košta svega 13 dolara. Oni su svoj izum prvi put predstavili na "Intelovom" međunarodnom sajmu nauke, gdje je izuzetno dobro primljen.

Tuzla u oktobru domaćin Internacionalnog kongresa studenata i mladih doktora "MediCon 2015"

Tuzla i Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli, u periodu od 30.10.- 01.11.2015. godine bit će domaćini velikog stručnog skupa „MediCon 2015“. Internacionalni kongres studenata i mladih doktora (bio)medicine u Bosni i Hercegovini „MediCon 2015.“ veliki je projekt „MEDICUS-a“ Udruženja studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli, koji će nakon više od dvije decenije na jednom naučnom skupu u Tuzli okupiti studente medicine iz više zemalja Evrope i Azije. Projekat je pokrenut s ciljem da pruži studentima i mladim doktorima priliku da se okušaju u pisanju i prezentaciji naučnih i naučno-istraživačkih radova. Pored sticanja kompetencija i znanja vezanih za oblast njihovog (bio)medicinskog israživanja, studenti i mladi doktori će imati priliku da razmjene kontakte i da sklope prijateljstva sa mnogim prominentnim stručnjacima i kolegama, vezanim za blisku oblast. Tokom tri dana trajanja kongresa, učesnicima će biti prezentirana zanimljiva predavanja internacinalnih profesora, kao i profesora tuzlanskog Medicinskog fakulteta i Univerziteta u Tuzli, a koji će tretirati najaktuelnije teme i dostignuća iz svijeta medicine. Studenti i mladi doktori koji budu aktivno učestvovali na kongresu, bit će u konkurenciji za najbolju usmenu prezentaciju i najbolji poster, a oni koje Naučni odbor ocijeni kao najbolje, organizatori će i nagraditi. Također, predviđene su i druge nagrade za veliki broj učesnika kongresa. Pored radnog dijela programa, organizatori us pripremili i brojne prateće aktivnosti koje će uključivati zabave i druženja domaćina, učesnika i brojnih gostiju. Pokrovitelj kongresa je Univerzitet u Tuzli, a podršku projektu dali su Ljekarska komora Tuzlanskog kantona, Univerzitetsko klinički centar Tuzla, Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona i Unija studenata Univerziteta u Tuzli, te mnogi drugi. Počasni predsjednik kongresa je prof. dr. Elmir Čičkušić, dekan Medicinskog fakulteta u Tuzli, a predsjednik Naučnog odbora je prof. dr. Farid Ljuca, prorektor za naučno istraživački rad na Univerzitetu u Tuzli. Podršku kongresu, svojim učešćem na skupu dao je i dr. Norman Sartorius, bivši direktor odsjeka za Mentalno zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije. Mjesto održavanja skupa "MediCon 2015." je Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli. Rok za prijem prijava je 15. septembar 2015. godine, a sažetci radova se primaju do 15. augusta.   Više informacija o događaju se može naći na web stranici.

Savjetnik: Anemija

ANEMIJA Anemija nastaje smanjenim brojem crvenih krvnih zrnaca - eritrocita ili količinom hemoglobina, koji mogu biti uzrokovani gubitkom krvi, oslabljenom proizvodnjom krvnih stanica, njihovom pojačanom razgradnjom, ili kombinacijom svih poremećaja. Anemija kao izraz predstavlja skup znakova i simptoma koji nastaju u navedenim slučajevima.   Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar      >> Klinička slika Simptomi i znakovi anemije predstavljaju kompenzatorni kardiovaskularni i plućni odgovor na težinu i trajanje tkivne hipoksije (nedostatka kisika). Ozbiljna anemija može biti udružena s pojavom slabosti, vrtoglavice, glavobolje, zujanja u ušima, bljeskovima pred očima, pa čak i bizarnim ponašanjem. Gubitak menstruacije, libida, probavne smetnje, te ponekad žutica i povećanje slezene mogu se također pojaviti. U konačnici može doći do srčanog zatajenja ili šoka. Dijagnostička obrada Osnovna dijagnostička obrada uključuje prvenstveno utvrđivanje uzroka anemije; gubitak krvi, smanjena proizvodnja eritrocita, te pojačana razgradnja. Prvo treba isključiti krvarenje, a zatim ostale moguće uzroke. Uobičajeno je mjerenje retikulocitnog indeksa (RI). Retikulocitni indeks manji od 2% pokazuje neprimjereno stvaranje eritrocita, a RI veći od 2% govori o prekomjernom razaranju ili gubitku eritrocita putem krvi. Mikrocitne anemije govore o promjenama u stvaranju hemoglobina, kao što je slučaj ako nedostaje željeza ili su prisutne neke hronične bolesti. Normocitne anemije upućuju na hipoproliferativne ili hipoplastične mehanizme. Makrocitne anemije (karakterizirane velikim eritrocitima) javljaju se u slučajevima nedostatka vitamina B ili folne kiseline, te kao rezultat djelovanja nekih lijekova. Kao rezultat ovih pojava u perifernoj krvi prisutan je povećani broj retikulocita, preteča krvnih stanica.    Liječenje Kritična tačka u liječenju anemije je davanje specifične terapije, a da bi to bilo moguće potrebno je utvrditi i specifičnu dijagnozu, odnosno tačan uzrok anemije. Dobra reakcija na terapiju potvrđuje uzrok. Premda liječenje širokim spektrom terapije može dati prolazno poboljšanje, takva se terapija ne preporučuje jer može uzrokovati ozbiljne posljedice. Transfuzija eritrocita rezultira trenutnim poboljšanjem, što je rezervirano za pacijente s kardiopulmonalnim simptomima, znakovima nekontroliranog krvarenja iz organizma ili za neke oblike oštećenja organa uslijed njihove nedovoljne opskrbe kisikom i potrebnim tvarima.  

Automatski poziv za hitnu pomoć u svim automobilima u EU

Evropski parlament izglasao je u utorak zahtjev da sva vozila širom EU budu opremljena do 2018. godine sa sistemom automatskog poziva, tako da radnici hitne pomoći mogu doći do učesnika u sudaru što je brže moguće.   Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar      >> Prošle godine 25.700 ljudi je poginulo na cestama EU i parlamentarci vjeruju ova bi ova tehnologija mogla smanjiti broj poginulih za 10 posto. "Evropski parlament je u više navrata naglasio da su smanjenje smrtnih slučajeva i ozbiljnost povreda na cestama njegov prioritet", rekla je socijalistička zastupnica Olga Sehnalova, vodeći pregovarač o zakonodavstvu. Nazvan eCall, Sehnalova je rekla da će biti "javni servis, besplatan za sve građane, bez obzira na vrstu vozila ili kupovnu cijenu."Evropska komisija, izvršno tijelo EU, navodi da bi automatski sistem eCall mogao ubrzati hitne intervencije za 40 posto u naseljenim područjima i 50 posto u seoskim oblastima - spasivši do 2.500 života godišnje. Sistem eCall automatski poziva 112 - jedinstveni broj za hitne slučajeve u Evropi - u slučaju ozbiljne nesreće, komuniciranja o lokaciji vozila, čak i ako je vozač u nesvijesti ili nije u stanju da obavi poziv. Ideja je uvedena 2012. godine, ali je zadržana zbog zabrinutosti oko privatnost. Erik Jonnaert, šef Evropske grupacije auto-industrije ACEA pozdravio je zakon. "Industrija smatra da konačan tekst pravi dobar balans između spašavanja života i zaštite podataka", rekao je on. U novom propisu, svi novi modeli putničkih automobila i laka teretna vozila će biti opremljeni sa 112 eCall i infrastrukturom stavljenom da osigura rukovanje pozivom na odgovor centara širom Evropske unije. Broj bi mogao biti pokrenut ručno od strane vozača u nevolji, putnika ili čak svjedoka pritiskom na dugme u autu. Obraćajući pažnju na zabrinutost zbog privatnosti, parlamentarci su odlučili ojačati zaštitu podataka u nacrtu zakona klauzulom o blokiranju praćenja vozila prije nego što dođe do nesreće. Pored toga, automatski poziv će dati hitnim službama samo osnovne podatke, kao što su tip vozila, tačna lokacijau i broj putnika. Komisija je pokušala nekoliko godina da uvede sistem, a procjenjuje se da će koštati oko 100 eura za novi automobil.

C- Reaktivni protein (CRP)

            Piše: Lejla Čano, Bachelor laboratorijske dijagnostike       Poliklinika Atrijum  C reaktivni protein (CRP) poznat je u laboratorijskoj dijagnostici kao najviše ispitivan protein plazme, koji služi kao upalni marker, zbog čega je važan indikator kod upale, nekroze tkiva ili traume. Ima visoku osjetljivost i malu specifičnost. Uz njega, u krvi postoje i drugi tzv. upalni proteini, poput fibrinogena, interleukina 6 i drUGI. Kod zdravih osoba CRP je prisutan u vrlo niskim koncentracijama. CRP pripada pentraksinskoj proteinskoj porodici, a proizvode ga jetra i masne stanice (adipociti). Po sastavu je glikoprotein molekularne mase 110 kD, prema obliku prstenasti pentamer, a prema svojstvima je član skupine proteina poznatih kao reaktanti akutne faze upale. Naime, njegove vrijednosti rastu u slučaju akutne upale, pa tako mogu porasti i stotinu puta u roku samo 24 sata. Stoga se posljednjih godina CRP u dijagnostici često koristi kao zamjenski test za sedimentaciju eritrocita (SE), koja se u dijagnostičke svrhe koristi više od 50 godina.   Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar      >> U fazi nespecifičnoga imunog odgovora organizma na neku infekciju, CRP je važan imunološki protein. Povećanje njegove koncentracije u krvi nastaje već šest do devet sati nakon početka infekcije, a maksimum doseže za jedan do tri dana, nakon prethodnog porasta koncentracije interleukina 6, kojeg izlučuju različite imunološke stanice.  Njegovi imunološki učinci su brojni: aktivacija komplementa, supresija ili aktivacija određenih tipova T-limfocita i prozvodnje nekih citokina, mogućnost vezanja bakterijskih polisaharida i fosfolipida iz tkiva oštećenih upalom, traumom ili infekcijom. Najčešća primjena Najčešće se koristi za potvrdu postojanja akutnih upala, zatim organskih bolesti, poput infarkta srčanog mišića, infekcije ili tromboze, te raznih hroničnih bolesnih stanja, kao što su reumatske bolesti i maligni tumori. Važan je za razlikovanje virusnih od bakterijskih upala. Naime, kod virusnih CRP ostaje u nižim granicama vrijednosti nego ako je posrijedi bakterijska infekcija, u slučaju koje je njegov porast puno viši. Uspješno se primjenjuje i u diferencijalnoj dijagnostici upala zglobova i mišića, kod ranog otkrića upala zglobnih ovojnica, kao pomoć u dijagnostici simptoma i bolesti probavnog sistema, posebno za razlikovanje iritabilnog kolona od neke organske bolesti crijeva, kao i razlikovanje ulceroznog kolitisa od Crohnove bolesti. Osim za otkriće akutnih upalnih reakcija, procjene koncentracije CRP-a korisne su i u procjeni napredovanja bolesti, odnosno učinkovitosti terapije. Tako će npr. uspješnom primjenom antibiotske terapije CRP koncentracija u serumu pasti brže od sedimentacije eritrocita, pa se praćenjem njegove koncentracije može spriječiti nepotrebno uzimanje manje djelotvornog ili nedjelotvornog antibiotika, odnosno na vrijeme ga zamijeniti djelotvornijim. Nakon hirurških operacija, koncentracija CRP-a raste za dva do šest sati, a pada do trećeg dana nakon operacije. Ne dođe li do pada vrijednosti CRP-a nakon tog vremena, to upućuje na infekciju kao komplikaciju operativnog zahvata. Referentne vrijednosti Prije vađenja krvi u medicinskom laboratoriju nisu potrebne posebne pripreme. Koncentracija CRP-a određuje se iz uzorka tekućeg dijela krvi (seruma ili plazme) biohemijskim testiranjem. Referentna vrijednost ne razlikuje se kod muškaraca i žena, a varira od laboratorija do laboratorija - od 0 do 1,0 mg/dL ili manje od 10 mg/L.  Uz to, nema statistički značajnih razlika s obzirom na razinu CRP-a u odnosu na dob. Pozitivan CRP test daje informaciju o postojanju upalnih zbivanja u organizmu, među kojima su najčešća karcinom, bolesti vezivnog tkiva, infarkt srca, infekcije, upalne bolesti crijeva, lupus eritematodes, pneumokokna upala pluća, reumatoidni artritis, reumatska groznica, tuberkuloza itd. Faktori koji mogu promijeniti vrijednosti CRP-a u serumu mogu biti biološki i analitički. Od bioloških to su: pojačan fizički napor, trudnoća (osobito posljednjih nekoliko mjeseci), uzimanje oralnih kontraceptiva, pušenje i visoka nadmorska visina.  Najčešća dva analitička faktora koja mogu uticati na vrijednost CRP-a su povišene masnoće u serumu (lipemija) i postojanje tzv. reumatoidnih faktora. Pušači imaju i statistički značajno više serumske vrijednosti CRP-a od nepušača. Osim kod kardiovaskularnih bolesti, povišena razina CRP-a česta je kod šećerne bolesti i arterijske hipertenzije. Procjena kardiovaskularnog rizika Prema vrijednostima visoko osjetljivog CRP-a (tzv. high sensitivity - hs-CRP) može se procijeniti rizik od kardiovaskularnih bolesti: • hs-CRP manji od 1 mg/L - nizak rizik • hs-CRP od 1-3 mg/L - umjeren rizik • hs-CRP veći od 3 mg/L - visok rizik. Mjerenje koncentracija CRP-a u serumu pokazalo se vrlo važnim i dobrim pokazateljem rizika za nastanak infarkta srčanog mišića u osoba kod kojih istodobno postoji nekoliko faktora rizika za tu bolest, ali i kod onih koji imaju niske vrijednosti LDL holesterola u krvi.  Naime, budući da je dokazano da CRP potiče aterosklerozu, njegove povišene vrijednosti mogu pomoći u objašnjenju razloga zbog kojih neke osobe dožive akutni infarkt srčanog mišića ili moždani udar iako su im koncentracije lipida u krvi normalne. Prema brojnim istraživanjima, ovaj protein pokazao se i kao visoko prediktivan u smislu najave mogućega sljedećeg infarkta, moždanog udara ili bolesti perifernih arterija, a koristan je i za praćenje učinkovitosti liječenja kardiovaskularnih bolesti.  

Veliko pojeftinjenje lijekova u RS-u

Oko 80 lijekova koji se nalaze na listi onih koji se izdaju na recept od 1. juna će u apotekama u cijeloj Republici Srpskoj pojeftiniti u prosjeku za 15,7 odsto. Saopšteno je to iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS, iz kojeg zaključuju kako će za ove lijekove korisnici sada izdvajati mnogo manje novca nego ranije. Kako su rekli, Fond je u pregovorima sa farmaceutskim kućama uspio da snizi cijene lijekova, i to oko 25 onih koji se nalaze na A listi i oko 55 koji su na B listi. "Primjera radi, lijek esomeprazol od 20 miligrama sa B liste, koji se koristi za liječenje heliko bakterije, čira na želucu, te drugih bolesti želuca, od 1. juna će biti jeftiniji za 43,4 odsto. To znači da će sada osiguranici za ovaj lijek plaćati participaciju u iznosu od četiri KM, dok su ranije, prije usvajanja novog cjenovnika, za participaciju izdvajali 7,14 KM", poručuju iz Fonda zdravstvenog osiguranja.   Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar      >>  Slično je, kako kažu, i sa lijekom levetiracetam od 500 miligrama za epilepsiju, koji se nalazi na A listi, a koji će biti jeftiniji za čak 16,71 KM, odnosno za 17,3 odsto od prethodne cijene. S obzirom na to da u RS od epilepsije boluje 7.500 ljudi, ova vijest sigurno će im bar malo popraviti raspoloženje. "Smanjene su i cijene lijekova za liječenje hiperplazije prostate, srčane insuficijencije, hroničnog alergijskog rinitisa i drugo", kažu u Fondu. Podsjećamo, pacijenti za lijekove sa A liste plaćaju participaciju od 10 odsto njene ukupne cijene, a sa B liste 50 odsto. Ako se sve zbroji, ovo je peti put u protekle dvije godine da se snižavaju cijene lijekova koji se izdaju na recept. Prošle godine je oko 300 lijekova sniženo za oko 14,5 odsto, a na osnovu čega je FZO uspio da smanji svoje troškove za plaćanje lijekova na recept za 11 odsto. "Procjenjuje se da će Fond zahvaljujući nižim cijenama lijekova na godišnjem nivou ostvariti manje troškove za lijekove na recept u iznosu od oko 200.000 KM", kažu u Fondu zdravstvenog osiguranja RS. U Pokretu potrošača RS kažu kako su ovo dobre vijesti za ionako "tanke" džepove pacijenata i bolesnika, ali smatraju da su cijene lijekova u RS i BiH i dalje mnogo veće nego u regionu. Ističu kako bi pored lijekova koji se izdaju na recept trebalo da dođe i do sniženja onih koji se mogu kupiti u apotekama bez njega. "Pojedini lijekovi su u Srbiji jeftiniji i za 50 odsto nego kod nas. To su oni koji se daju mimo recepta i sigurno je da tu nešto ne štima jer ni u Srbiji trgovci ne rade za džabe. Nedavno su pojedini lijekovi u apotekama pojeftinili, ali je očito da smo još daleko iznad onih cijena u zemljama regiona", kazao je Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS.