BiH će 2020. godine nedostajati 20.000 ljekara

27.12.2015. 01:54


BiH prijeti urušavanje zdravstvenog sistema i kolaps jer joj u ovom trenutku nedostaje 3.000 ljekara, tvrdi predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH Harun Drljević.

On ističe da je iz BiH prošle godine otišlo 600 ljekara, a prema podacima, BiH će 2020. godine nedostajati 20.000 ljekara. Prema standardima EU, na 100.000 stanovnika potrebna su 362 ljekara, a u BiH ih je 160, što znači da nedostaje 200, piše zagrebački "Večernji list", izdanje za BiH.

Drljević naglašava da poseban problem predstavlja što iz BiH odlazi najsposobniji kadar, te mledi specijalizanti koji bi za desetak godina trebalo da preuzmu zdravstveni sistem.

Analiza ljekarskog kadra pokazuje da ga čine vremešni ljekari sa prosjekom od 57,8 godina.

- Njemački ljekari odlaze dalje za SAD i skandinavske zemlje, gdje su im plate mnogo veće, a po principu spojenih posuda ljekari iz Hrvatske i Slovenije idu za Njemačku, a iz BiH u Hrvatsku i Sloveniju - ističe Drljević.

Prema posljednjim podacima, u BiH ima 9.000 ljekara na četiri miliona stanovnika, od kojih je 5.500 u FBiH, 3.300 u Republici Srpskoj i 130 u Brčko distriktu.

 


Više iz kategorije: Novosti

Oprez, stiže sezona krpelja!

08.07.2019. 06:45

S proljećem dolazi do bujanja vegetacije, a budi se i životinjski svijet, pa je upravo ovo period kada vremenske prilike pogoduju razmnožavanju i razvoju krpelja. Krpelji vole vlažna područja sa puno zelenila, a budući da građani poslije duge i sumorne zime jedva čekaju da izađu u prirodu, nužno dolaze u kontakt s krpeljima i mogu doživjeti neprijatnost zbog njihovog ugriza. Preporuka Hitne pomoći je da dolaskom proljeća i odlaskom na izletišta i livade ljudi prilagode svoju garderobu, da nose duge pantalone, majice ili bluze dugih rukava i što više zaštite tijelo, po mogućnosti odjećom od prirodnih materijala. Po povratku kući savjetuje se da se kod odraslih, a pogotovo kod djece, napravi pregled tijela i uvidi da li je došlo do ugriza krpelja. Krpelji i na tijelu traže mjesta sa tankom kožom i prevojima, kao i vlažna mjesta, poput pazuha, prepona, pregiba iza koljena, ispod grudi... Za uklanjanje krpelja posjetite najbližu ambulantu Krpelj je parazit sa specifičnom tjelesnom građom jer na svojoj glavici ima tzv. rilca kojima se "zakopa" u tijelo. Ukoliko nađete krpelja, preporuka doktora medicine je da odete do prve ambulante porodične medicine gdje će on biti uklonjen specijalnom pincetom i na profesionalan način. Prilikom samostalnog uklanjanja krpelja postoji vjerovatnoća da glava krpelja sa rilcima ostane u tijelu, što zdravstvenom radniku onemogućava njegovo uklanjanje, stoga se preporučuje odlazak u najbližu ambulatnu porodične medicine i profesionalan način njegovog uklanjanja. "Nema potrebe za dramom i panikom, niti da se obilaze bolnica i klinički centar ili hitna pomoć. Dovoljno je da odete do najbliže ambulante, gdje će krpelj biti odstranjen pincetom. Ukoliko je kojim slučajem došlo do infekcije, onda pacijent ostaje pod nadzorom porodičnog ljekara i uzima terapiju antibioticima", pojašnjava prim. dr. Sena Softić-Taljanović, direktorica Hitne medicinske pomoći Kantona Sarajevo.   Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar      >> Zaraženi krpelji prenose lajmsku bolest Jedna od bolesti koju prenosi zaraženi krpelj (iz roda Ixodes Ricinus) je i lajmska bolest (Lyme Boreliosis) i ona se sporadično registrira i na području FBiH, potvrdila je glavna federalna epidemiologinja dr. Jelena Ravlija. Od 2009. do 2014. godine na teritoriji FBiH registrovano je ukupno 26 slučajeva oboljelih od lajmske bolesti, čiji su uzročnici bili zaraženi krpelji. Najviše registrovanih ovakvih slučajeva bilo je u 2013. godini (11 oboljelih). Godine 2009, 2011. i 2012. registrovana su po dva oboljela, 2010. zaraženih lajmovom bolešću je bilo troje, dok je u 2014. godini zabilježeno šest slučajeva zaraze ovom bolešću. Lajmska bolest ili lajmska borelioza je multisistemsko oboljenje subakutnog i hroničnog toka, koje izaziva bakterija Borrelia burgdorferi. Ona zahvata prvenstveno kožu, a zatim srce, zglobove i centralni nervni sistem.Rezervoari ove bakterije su krpelji i oni je prenose na čovjeka, domaće i divlje životinje kao što su glodari, jeleni i dr. Javlja se obično sezonski (od ranog proljeća do kasne jeseni) i to uglavnom kod osoba koje često borave u prirodi.Lajmska bolest se klinički manifestuje pojavom lokalnog otoka i crvenila na mjestu uboda i to 3-32 dana nakon ugriza krpelja. Lokalno crvenilo je toplo i uglavnom nije bolno. Kod 50 posto pacijenata identične promjene se mogu javiti na drugim dijelovima tijela, a kod 15 posto pacijenata kožne promjene mogu izostati. Pored promjena na koži mogu se javiti temperatura, drhtavica, malaksalost, glavobolja, regionalno uvećanje limfnih žlijezda itd.Ukoliko se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, nakon nekoliko sedmica razvija se drugi stadij sa neurološkim simptomima, pojavom bolova u zglobovima i kardiološkim simptomima, a ukoliko se i u ovoj fazi bolest ne tretira, nakon više mjeseci ili godina ona ulazi u treću fazu sa teškim neurološkim promjenama, te promjenama na zglobovima i koži.U terapiji ove bolesti koriste se antibiotici u zavisnosti od kliničkog stadija i po preporuci ljekara.