Oprez, stiže sezona krpelja!

08.07.2019. 06:45

S proljećem dolazi do bujanja vegetacije, a budi se i životinjski svijet, pa je upravo ovo period kada vremenske prilike pogoduju razmnožavanju i razvoju krpelja.


Krpelji vole vlažna područja sa puno zelenila, a budući da građani poslije duge i sumorne zime jedva čekaju da izađu u prirodu, nužno dolaze u kontakt s krpeljima i mogu doživjeti neprijatnost zbog njihovog ugriza.

Preporuka Hitne pomoći je da dolaskom proljeća i odlaskom na izletišta i livade ljudi prilagode svoju garderobu, da nose duge pantalone, majice ili bluze dugih rukava i što više zaštite tijelo, po mogućnosti odjećom od prirodnih materijala.

Po povratku kući savjetuje se da se kod odraslih, a pogotovo kod djece, napravi pregled tijela i uvidi da li je došlo do ugriza krpelja. Krpelji i na tijelu traže mjesta sa tankom kožom i prevojima, kao i vlažna mjesta, poput pazuha, prepona, pregiba iza koljena, ispod grudi...

Za uklanjanje krpelja posjetite najbližu ambulantu

Krpelj je parazit sa specifičnom tjelesnom građom jer na svojoj glavici ima tzv. rilca kojima se "zakopa" u tijelo. Ukoliko nađete krpelja, preporuka doktora medicine je da odete do prve ambulante porodične medicine gdje će on biti uklonjen specijalnom pincetom i na profesionalan način.

Prilikom samostalnog uklanjanja krpelja postoji vjerovatnoća da glava krpelja sa rilcima ostane u tijelu, što zdravstvenom radniku onemogućava njegovo uklanjanje, stoga se preporučuje odlazak u najbližu ambulatnu porodične medicine i profesionalan način njegovog uklanjanja.

"Nema potrebe za dramom i panikom, niti da se obilaze bolnica i klinički centar ili hitna pomoć. Dovoljno je da odete do najbliže ambulante, gdje će krpelj biti odstranjen pincetom. Ukoliko je kojim slučajem došlo do infekcije, onda pacijent ostaje pod nadzorom porodičnog ljekara i uzima terapiju antibioticima", pojašnjava prim. dr. Sena Softić-Taljanović, direktorica Hitne medicinske pomoći Kantona Sarajevo.

Zaraženi krpelji prenose lajmsku bolest

Jedna od bolesti koju prenosi zaraženi krpelj (iz roda Ixodes Ricinus) je i lajmska bolest (Lyme Boreliosis) i ona se sporadično registrira i na području FBiH, potvrdila je glavna federalna epidemiologinja dr. Jelena Ravlija.

Od 2009. do 2014. godine na teritoriji FBiH registrovano je ukupno 26 slučajeva oboljelih od lajmske bolesti, čiji su uzročnici bili zaraženi krpelji. Najviše registrovanih ovakvih slučajeva bilo je u 2013. godini (11 oboljelih). Godine 2009, 2011. i 2012. registrovana su po dva oboljela, 2010. zaraženih lajmovom bolešću je bilo troje, dok je u 2014. godini zabilježeno šest slučajeva zaraze ovom bolešću.

Lajmska bolest ili lajmska borelioza je multisistemsko oboljenje subakutnog i hroničnog toka, koje izaziva bakterija Borrelia burgdorferi. Ona zahvata prvenstveno kožu, a zatim srce, zglobove i centralni nervni sistem.

Rezervoari ove bakterije su krpelji i oni je prenose na čovjeka, domaće i divlje životinje kao što su glodari, jeleni i dr. Javlja se obično sezonski (od ranog proljeća do kasne jeseni) i to uglavnom kod osoba koje često borave u prirodi.

Lajmska bolest se klinički manifestuje pojavom lokalnog otoka i crvenila na mjestu uboda i to 3-32 dana nakon ugriza krpelja. Lokalno crvenilo je toplo i uglavnom nije bolno. Kod 50 posto pacijenata identične promjene se mogu javiti na drugim dijelovima tijela, a kod 15 posto pacijenata kožne promjene mogu izostati.
Pored promjena na koži mogu se javiti temperatura, drhtavica, malaksalost, glavobolja, regionalno uvećanje limfnih žlijezda itd.

Ukoliko se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, nakon nekoliko sedmica razvija se drugi stadij sa neurološkim simptomima, pojavom bolova u zglobovima i kardiološkim simptomima, a ukoliko se i u ovoj fazi bolest ne tretira, nakon više mjeseci ili godina ona ulazi u treću fazu sa teškim neurološkim promjenama, te promjenama na zglobovima i koži.

U terapiji ove bolesti koriste se antibiotici u zavisnosti od kliničkog stadija i po preporuci ljekara.
 



 

Više iz kategorije: Novosti

Dr. Krkić-Dautović: Ako korona virus uđe među migrante u BiH, njegovo širenje će biti veoma brzo

31.03.2020. 06:53

Panika u Bosni i Hercegovini zbog korona virusa nije opravdana, kaže u intervjuu za Anadolu Agency (AA) prof. dr. Sajma Krkić-Dautović, nekadašnja šefica Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu i vrhunski stručnjak u oblasti infektologije.  "Mi ćemo vjerovatno dobiti virus, kao što dobivaju i susjedi kao što je Austrija, Hrvatska, pa evo i Bugarska. Ali, neće biti onoga obima kao što je u Kini. Zapravo, u evropskim zemljama neće biti takvog obima zbog toga što mi imamo drugačiji način življenja. To je jedno. Drugo je to što se spremamo mjesec i više dana za to i uz to obavljamo sve one radnje koje su potrebne da bismo prevenirali širenje bolesti", navodi dr. Krkić- Dautović.  Mediji moraju imati odgovoran način informisanja javnosti Naglašava da kada dolaze ljudi iz inostranstva, bilo da su to naši povratnici koji su bili negdje u posjeti ili povratnici koji žive negdje vani ili, pak, stranci, oni se kontroliraju. "Svi oni koji su imalo sumnjivi na respiratorne infekcije promatraju se, obavezni su da se jave epidemiološkoj službi i onda tu dalje ide praćenje. Oni se obično izoliraju u svojim stanovima, odnosno u svojim porodicama kod kuća. I ako ima potrebe, onda se urade pretrage na korona virus. Ako nema, ako su to blage forme, onda se gleda i čeka kako će dalje biti", ističe dr. Krkić-Dautović. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Tako je, navodi, bilo i sa ovim slučajevima u BiH kada je u pitanju troje Kineza, ali školska djeca koja su se vratila iz Italije... "Čeka se period inkubacije za koji se očekuje da će se razviti bolest. Što je duža inkubacija, to se očekuje slabija bolest. Ako je kraća inkubacija, onda je primljena veća infektivna doza i može se očekivati teža bolest. Bila sam u periodu 'nove gripe' (H1N1) šef Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, koja je bila prisutna i u BiH, kao i u svijetu. Mi smo tada činili izuzetan napor zajedno sa epidemiološkom službom, kantonalnim i Federalnim ministarstvom zdravstva i na nivou države BiH da se provedu sve te mjere i da se na nekakav način usput i građani obrazuju. Vrlo je bitna prava informacija, da se ona ne krije, da se kaže otvoreno, ali jezikom prilagođenim običnom čovjeku, da svi shvate. Znači ,ona treba biti rečena običnim, narodnim jezikom da se shvati i da se daju upute, da se one ponavljaju svakodnevno. Mediji ovdje treba da odigraju značajnu ulogu kao što su odigrali značajnu ulogu u širenju ove informacije i u nastajanju panike. To se mora priznati", navodi dr. Krkić-Dautović. Međutim, ističe, ako se svakodnevno u saradnji sa medijima, sa onim koji su u kriznim štabovima, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, lokalnoj zajednici, obavještava javnost o tome šta ima u zemlji, može se učiniti puno. "Nema još slučajeva potvrđenih, ali upozorenje koje ide na titlu treba da bude o tome šta građani trebaju uraditi i na šta trebaju misliti da bi se zaštitili. To je zapravo nešto što nam treba ući u krv, jer će se ubuduće dešavati ovakve stvari možda i češće", upozorava dr. Krkić-Dautović. Pranje ruku važna zaštitna mjera Naglašava kako smo 2002. godine imali korona virus koji je isto tako počeo na jugoistoku Azije, ali da nije dugo ta epidemija trajala, nekih pet-šest mjeseci. "Ona je nestala kako su došle vrućine i ljeto, kako je manje ljudi bilo na okupu, u zatvorenom prostoru, jer to je najlakši način širenja. Pošto je to respiratorni virus, širenje je putem zraka, ali i putem direktnog kontakta - dodira, zagrljaja, ljubljenja, rukovanja. Sve su to načini da virus ostane i na površini, na koži i na stvarima koje upotrebljavamo. I ako ih upotrebljavaju drugi ljudi, onda se tako prenosi", naglašava dr. Krkić-Dautović. Kada su u pitanju zaštitne mjere, osnovna je obaveza svakodnevnoog i čestog pranje ruku vodom i sapunom pod mlazom vode u trajanju od dvije-tri minute, kako bi spriječili prenošenje virusa preko uskog kontakta na sebe ili druge. Navodi da kao zaštitne mjere "ne bih rekla da je ključno jačanje imuniteta". Jačanje imuniteta je, kaže, vrlo važno da bi smo postali otporni, odnosno da imamo dovoljno onih suplemenata koji nam nedostaju bilo zbog toga što ih dovoljno ne uzimamo u hrani ili što smo u godinama kada se ne mogu dovoljno iskoristiti ili naš sistem za varenje ne može apsorbirati te suplemente. "Ili se dešava da ih ne uzimamo uopće, zbog načina života. Jer, neki piju, malo spavaju, puno rade, stalno su na nogama i onda se iscrpljuje sva ta zaliha koju mi nosimo u sebi, a koju unosimo putem hrane. Stoga, uz jačanje imuniteta uporedo mora ići svijest o tome da kada je u pitanju eventualno pojava samo jednog slučaja korona virusa u sredini u kojoj živimo, da ne trebamo ići ni gradskim saobraćajem, on će se vjerovatno i zabraniti u takvim uslovima, niti tamo gdje se sreću velike konglomeracije ljudi, odnosno skupine ljudi kao što su banke, šalter-sale, muzička događanja, škole, fakulteti, vrtići...", navodi dr. Krkić-Dautović. To onda treba, kaže, da se izbjegava, a ako je zaista opasnost tu, onda se rad škole, fakulteta i vrtića odlaže za određeno vrijeme za koje krizni štab procijeni.