Prve kazne roditeljima zbog nevakcinisane djece izrečene u Srbiji

13.08.2017. 03:03

Po zakonu o Zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, koji je usvojen prošle godine, vakcinisanje u Srbiji je obavezno, a za roditelje ili staratelje koji ne vakcinišu svoju djecu predviđene su kazne od 30.000 do 150.000 dinara (od 500 do 2.500 maraka).

Prekršajnom sudu u Kragujevcu, od stupanja na snagu Zakona, podnijeto je devet prekršajnih prijava, a donijete su četiri presude - izrečene su dvije opomene, donijeta je jedna oslobađajuća presuda i jedna osuđujuća.

"Okrivljeni je osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 8.000 dinara (oko 130 maraka) i obavezan je platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 1500 dinara", navodi se u pisanom odgovoru Tanjugu koji je potpisala predsjednica suda Suzana Rajović.

U Prekršajnom sudu u Beogradu kažu da je od stupanja na snagu Zakona podnesena 241 prekršajna prijava i da su donijete 32 odluke. Odbačeno je 11 zahtjeva, izrečeno 18 opomena, i donijete su tri osuđujuće presude - novčane kazne.

Izrečena je jedna novčana kazna koja spada u grupu onih do 10.000 dinara (oko 160 maraka) i dvije novčane kazne koje su u kategoriji kazni između 10.000 do 50.000 dinara, navodi se u pisanom odgovoru Tanjugu.

Obuhvat vakcinacijom posebno je opao za MMR vakcinu, koja se daje protiv rubeola, zaušnjaka i malih boginja, a prema podacima Instituta Batut u Srbiji je tom vakcinom zaštićeno 81 posto mališana, dok je u Beogradu taj postotak 65,2 posto.

Da bi se osigurao kolektivni imunitet i spriječilo širenje zaraze potrebno je da vakcinacijom bude obuhvaćeno više od 95 posto djece.

MMR vakcina daje se u drugoj i sedmoj godini života, a roditelji u posljednjih nekoliko godina izbjegavaju tu vakcinu zbog jakog lobija protiv vakcina koji je ojačao u svijetu, a koji dovodi u vezu tu vakcinu s pojavom autizma. Epidemiolozi kažu da ta veza nikada nije dokazana, a da zbog pada vakcinacije MMR vakcinom u mnogim evropskim zemljama vlada epidemija malih boginja (morbili).

U Rumuniji je u epidemiji te bolesti oboljelo 4.880 ljudi, a umrlo je 23 djece.


Više iz kategorije: Novosti

Oprez, stiže sezona krpelja!

08.07.2019. 06:45

S proljećem dolazi do bujanja vegetacije, a budi se i životinjski svijet, pa je upravo ovo period kada vremenske prilike pogoduju razmnožavanju i razvoju krpelja. Krpelji vole vlažna područja sa puno zelenila, a budući da građani poslije duge i sumorne zime jedva čekaju da izađu u prirodu, nužno dolaze u kontakt s krpeljima i mogu doživjeti neprijatnost zbog njihovog ugriza. Preporuka Hitne pomoći je da dolaskom proljeća i odlaskom na izletišta i livade ljudi prilagode svoju garderobu, da nose duge pantalone, majice ili bluze dugih rukava i što više zaštite tijelo, po mogućnosti odjećom od prirodnih materijala. Po povratku kući savjetuje se da se kod odraslih, a pogotovo kod djece, napravi pregled tijela i uvidi da li je došlo do ugriza krpelja. Krpelji i na tijelu traže mjesta sa tankom kožom i prevojima, kao i vlažna mjesta, poput pazuha, prepona, pregiba iza koljena, ispod grudi... Za uklanjanje krpelja posjetite najbližu ambulantu Krpelj je parazit sa specifičnom tjelesnom građom jer na svojoj glavici ima tzv. rilca kojima se "zakopa" u tijelo. Ukoliko nađete krpelja, preporuka doktora medicine je da odete do prve ambulante porodične medicine gdje će on biti uklonjen specijalnom pincetom i na profesionalan način. Prilikom samostalnog uklanjanja krpelja postoji vjerovatnoća da glava krpelja sa rilcima ostane u tijelu, što zdravstvenom radniku onemogućava njegovo uklanjanje, stoga se preporučuje odlazak u najbližu ambulatnu porodične medicine i profesionalan način njegovog uklanjanja. "Nema potrebe za dramom i panikom, niti da se obilaze bolnica i klinički centar ili hitna pomoć. Dovoljno je da odete do najbliže ambulante, gdje će krpelj biti odstranjen pincetom. Ukoliko je kojim slučajem došlo do infekcije, onda pacijent ostaje pod nadzorom porodičnog ljekara i uzima terapiju antibioticima", pojašnjava prim. dr. Sena Softić-Taljanović, direktorica Hitne medicinske pomoći Kantona Sarajevo.   Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar      >> Zaraženi krpelji prenose lajmsku bolest Jedna od bolesti koju prenosi zaraženi krpelj (iz roda Ixodes Ricinus) je i lajmska bolest (Lyme Boreliosis) i ona se sporadično registrira i na području FBiH, potvrdila je glavna federalna epidemiologinja dr. Jelena Ravlija. Od 2009. do 2014. godine na teritoriji FBiH registrovano je ukupno 26 slučajeva oboljelih od lajmske bolesti, čiji su uzročnici bili zaraženi krpelji. Najviše registrovanih ovakvih slučajeva bilo je u 2013. godini (11 oboljelih). Godine 2009, 2011. i 2012. registrovana su po dva oboljela, 2010. zaraženih lajmovom bolešću je bilo troje, dok je u 2014. godini zabilježeno šest slučajeva zaraze ovom bolešću. Lajmska bolest ili lajmska borelioza je multisistemsko oboljenje subakutnog i hroničnog toka, koje izaziva bakterija Borrelia burgdorferi. Ona zahvata prvenstveno kožu, a zatim srce, zglobove i centralni nervni sistem.Rezervoari ove bakterije su krpelji i oni je prenose na čovjeka, domaće i divlje životinje kao što su glodari, jeleni i dr. Javlja se obično sezonski (od ranog proljeća do kasne jeseni) i to uglavnom kod osoba koje često borave u prirodi.Lajmska bolest se klinički manifestuje pojavom lokalnog otoka i crvenila na mjestu uboda i to 3-32 dana nakon ugriza krpelja. Lokalno crvenilo je toplo i uglavnom nije bolno. Kod 50 posto pacijenata identične promjene se mogu javiti na drugim dijelovima tijela, a kod 15 posto pacijenata kožne promjene mogu izostati. Pored promjena na koži mogu se javiti temperatura, drhtavica, malaksalost, glavobolja, regionalno uvećanje limfnih žlijezda itd.Ukoliko se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, nakon nekoliko sedmica razvija se drugi stadij sa neurološkim simptomima, pojavom bolova u zglobovima i kardiološkim simptomima, a ukoliko se i u ovoj fazi bolest ne tretira, nakon više mjeseci ili godina ona ulazi u treću fazu sa teškim neurološkim promjenama, te promjenama na zglobovima i koži.U terapiji ove bolesti koriste se antibiotici u zavisnosti od kliničkog stadija i po preporuci ljekara.