Revolucionarno otkriće najmlađe milionerke na svijetu!

08.05.2015. 10:25

 


„Dovoljno je par kapi krvi da doznamo imate li dijabetes, spolnu bolest ili rak. Test je deset puta jeftiniji i nema igle koje se svi boje.“

Najmlađa milijarderka na svijetu bila je neobično dijete. Sa sedam je opsesivno skupljala insekte. Sa devet je, od korica do korica, pročitala “Moby Dicka”, a kao srednjoškolka je toliko uporno telefonom terorizisala Stanford da je na kraju voditelj ljetnog kursa popustio i dopustio joj da upiše kurs mandarinskog jezika, samo da je se riješi. Bila je tek napunila petnaestu i trogodišnji program je uspješno završila - prije mature.

“Nisam bila normalna djevojčica, to je sigurno”, voli za sebe reći 31-godišnja Elizabeth Holmes, žena čija će kompanija Theranos uskoro promijeniti svijet medicine.

 

Njena kompanija trenutno vrijedi devet milijardi dolara i šamar je svima koji su Holmes 2004. odgovarali od napuštanja studija hemije kako bi osnovala svoj privatni biznis.

“Imaš super ideje, ali daj prvo diplomiraj”, između ostalih joj je rekao Channing Robertson, njezin mentor i ugledni hemičar koji je u to vrijeme bio dekan katedre inženjerstva na Stanfordu. “Zašto”, pitala ga je, “kada tačno znam šta želim raditi u životu?” Imala je samo 20 godina. Danas je zovu Steve Jobsom moderne medicine, mirna je i staložena osoba koja živi spartanski i redovno se na poslu pojavljuje u crnoj dolčeviti i plave kose uredno složene u punđu. 

Theranos, čije je ime kombinacija riječi terapija i dijagnoza, osnovala je 2003. godine kao maleni startup za koji je novac posudila iz vlastitog fonda za školovanje. Roditelji su joj to dopustili, nisu uostalom imali izbora jer na predavanja koja su joj dotad plaćali ionako nije dolazila.

Motiv za osnivanje kompanije bila su dva jednostavna pitanja: mogu li krvne pretrage biti jednostavnije, brže i jeftinije od postojećih?

I, naravno, ako je ikako moguće, da se vađenje krvi obavlja bez zabijanja velikih igala u ruku, što je noćna mora svim ženama u njenoj porodici. Kada je shvatila da je odgovor na njena pitanja potvrdan, razvila je biznis koji već sada mijenja jednu od najčešćih pretraga današnjice. Vrlo brzo svaki će Amerikanac moći ušetati u jednu od brojnih Walgreens apoteka u zemlji i za deset puta manju cijenu, iz samo nekoliko kapi krvi, iz primjerice palca, brzo moći saznati ima li dijabetes, spolnu bolest ili čak i rak.

Testiranje krvi unosna je industrija.

U SAD-u se uglavnom obavlja u dva laboratorija, Quest i LCA, koji samo na tim pretragama godišnje okreću blizu 75 milijardi dolara. Holmes pak ima računicu kojom bi im većinu tog profita izbila iz džepova. Njeni testovi su i do 90 posto jeftiniji nego kako to propisuje Medicare, američki sistem zdravstvenog osiguranja. Već sada test na holesterol u krvi u Walgreensu, umjesto standardnih 50, košta samo 2,99 dolara.

Stoga, kako su to primijetili u Wiredu, Theranosu nije problem cijene javno objaviti na svojoj web stranici, što je nešto što niko u toj branši ne radi.

Određivanje krvne grupe: 2,05 dolara, analiza nivoa željeza 4,45 dolara… Da svi Amerikanci po ovim cijenama vade krv, Medicare bi u deset godina uštedio 98 milijardi dolara. Godišnje se samo u SAD-u izvede jedna milijarda krvnih pretraga. Holmes rezultate za svaki od njih može dobiti za samo četiri sata.

Theranos je lani u decembru imao jedva 40 centara u Walgreensu, a uskoro će ih imati hiljadu. Sve što mušteriji treba su lična karta, kartica zdravstvenog osiguranja i doktorska uputnica. I nešto sitniša.

“Želim vađenje krvi pretvoriti u predivno iskustvo”, redovno na svojim predavanjima naglašava Elizabeth Holmes i kad na to podignu obrve u publici, poentira glavnim motom Theranosa:

Želimo svijet u kojem se niko neće žaliti što nije ranije saznao od čega boluje. Svijet u kojem se niko neće morati oprostiti od života prerano.

“Zamislite test za plodnost koji u pravilu košta 2000 dolara i mnoge Amerikanke ga ne mogu priuštiti. Naš će koštati 35 dolara. Žene će brže saznati rezultat i izbaciti stres iz jednačine začeća”, objašnjava Holmes.

Ovo je vrsta izjava koje su joj ubrzo donijele pažnju poslovnog svijeta. U ovom trenutku zapošljava 700 ljudi i upravlja tvornicom koja se prostire na 24 hiljade kvadrata. Forbes i Fortune proglasili su je najmlađom milijarderkom na svijetu koja je kapital stekla sama. U upravi njene kompanije danas redom sjede ljudi koji su vršili dužnosti u bivšim američkim vladama, primjerice Henry Kissinger i William H. Foege, bivši šef američkog CDC-a (Centra za kontrolu bolesti). Jedan od prominentnijih investitora koji su joj dosad dali oko 400 miliona dolara je i Larry Ellison, osnivač Oraclea. Podržava je i direktor bolnice u Clevelandu, prve bolnice u kojoj bi Theranos mogao nuditi svoju uslugu.

“Ovo je kompanija koja će promijeniti način na koji se bavimo medicinom”, objasnio je dr. Delos M. Cosgrove koji je na saradnju odmah pristao.

Uspjeh ipak nije došao bez kontroverzi. Theranos se 2013. našao na udaru jer je punih deset godina vladala velika tajnovitost oko opreme za analizu krvi koju su razvijali. Holmes, recimo, nije imala praksu objavljivati naučne članke o svojim aparatima u stručnim magazinima, te nije željela atestirati rezultate sprovedenih načaza. 

“Oko 93 posto grešaka prilikom analize krvi napravi čovjek. Mi smo tačniji upravo zato što sve odrađujemo automatski, mašinski”, kaže.

U FDA-u su je između ostalog optužili i za konzumerizam. “Elizabeth Holmes upoređuju sa Steveom Jobsom, dijelom i zbog tajnovitosti prije lansiranja novoga proizvoda. Ali Jobs je proizvodio iPhone, a zdravstvena pretraga nije proizvod poput smartphonea, on mora biti atestiran i pružiti točne informacije koje su dostupne svima”, tvrdili su u Agenciji. Holmes je samo odmahnula rukom.

“Ne postoji kompanija kao naša, mi radimo nešto potpuno novo i revolucionarno i samo se želimo zaštititi od konkurencije”, pojasnila je.

U tajnovitosti i leži velik dio uspjeha. Dok laboratoriji poput Questa pretrage provode na opremi koju su kupili od, primjerice, Siemensa ili Rochea, inženjeri Theranosa su sve aparate osmislili sami. Pravi se pomak dogodio kad se u jednostavan proces od pet koraka uz biologiju i hemiju uplela i informatika.

Holmes je zamislila pet jednostavnih koraka:

  • izvaditi krv bez uboda igle.
  • Dijagnosticirati je iz samo nekoliko kapi.
  • Automatizirati pretragu da se izbjegne ljudski faktor greške
  • dobiti rezultat što brže
  • biti što jefitniji

A sofveraši su joj omogućili da svime time rukovodi kompjuterski program. Stoga u Theranosu trenutačno dominatni način vađenja krvi u Americi nazivaju zastarjelom tehnologijom iz 1940-ih. Theranos je trenutno mali igrač. Samo u Questu godišnje se provede oko 600 milijuna analiza krvi, a u Theranosu manje od milion. Stoga i šefovi Questa i drugog velikog igrača na američkom tržištu LCA-a, tvrde da Elizabeth Holmes manipulira podacima.

“Ne mislimo da je strah od igle toliko velik da ljudi zbog toga izbjegavaju pretrage u tako velikim brojkama kao što ona tvrdi”, kažu u Questu i spore metodu vađenja krvi iz prsta bockanjem umjesto iglom iz vene.

Za njih, jedina pouzdana metoda je vađenje venske krvi. U protivnom uzorak može biti kontaminiran oštećenim tkivom ili puknutim kapilarom. S druge strane, Theranos je certificirao laboratorije u 48 od 50 saveznih država u Americi. I može samo rasti.

“Često me pitaju kako tačno mislim spašavati živote? Moja kompanija je razvila alate za doktore kojima mogu motriti trendove vrijednosti u krvi svojih pacijenata. To je kao film. Ako mi pokažete jedan kadar neću vam moći reći što se dalje događa. Ali, ako ih znam više, onda ću znati kuda ide radnja. Isto je sa zdravstvenim stanjem svakog ljudskog bića. Želimo pratiti trendove, a ne samo trenutno stanje”, govori Elizabeth Holmes koja ne odustaje od svog sna - da se iz krvi može predvidjeti hoće li netko imati rak.

“Neopisivo me ljuti kad ljudi govore da vaga pokazuje jesmo li zdravi. Ono što me uzbuđuje jest kad uticaj vašeg životnog stila počnete uočavati u svojoj krvi. Tek tada ćemo razumjeti svoja tijela i početi mijenjati svoje živote”, zaključuje.

U međuvremenu je završila na Timeovoj listi sto najmoćnjih ljudi na svijetu. Henry Kissinger, bivši državni sekrtar, za nju tvrdi da je mogla uspjeti samo u Americi.

“Ona ima viziju da zdravstvo približi običnom čovjeku, jer zdravstvena zaštita je osnovno ljudsko pravo. Kad sam je upoznao, ta vizija mi je zvučala kao studentski san. Rekao sam joj da će završiti na dva načina: ili će potpuno propasti ili će ostvariti nemjerljiv uspjeh”, zabilježio je Kissinger svoj dojam o njoj. Opisuje je kao nadrealnu osobu, lijepu i željezne volje.

“Drugi će procijeniti tehnološku vrijednost njezine kompanije. Ali sociološke implikacije njezine vizije su goleme”, zaključio je.

A važan prvi korak dogodio se u Arizoni početkom aprila. Guverner Doug Ducey potpisao je zakon kojim dozvoljava stanovnicima Arizone da naručuju krvne pretrage direktno u Theranosu bez liječničke uputnice. Dosad su pacijenti imali pravo na određen broj subvencioniranih pretraga, a sada ih mogu naručivati koliko god i od koga god žele. S obzirom da su laboratoriji Theranosa znatno jeftiniji, ne treba pogađati tko će najviše profitirati. “Često govorim kako je SAD zemlja u kojoj ljudi mogu legalno kupovati oružje i ubijati se. A pravo na pristup vlastitim zdravstvenim informacijama smatra se potencijalno opasnim”, zaključuje Elizabeth Holmes.

 

Više iz kategorije: Novosti

Dr. Krkić-Dautović: Ako korona virus uđe među migrante u BiH, njegovo širenje će biti veoma brzo

31.03.2020. 06:53

Panika u Bosni i Hercegovini zbog korona virusa nije opravdana, kaže u intervjuu za Anadolu Agency (AA) prof. dr. Sajma Krkić-Dautović, nekadašnja šefica Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu i vrhunski stručnjak u oblasti infektologije.  "Mi ćemo vjerovatno dobiti virus, kao što dobivaju i susjedi kao što je Austrija, Hrvatska, pa evo i Bugarska. Ali, neće biti onoga obima kao što je u Kini. Zapravo, u evropskim zemljama neće biti takvog obima zbog toga što mi imamo drugačiji način življenja. To je jedno. Drugo je to što se spremamo mjesec i više dana za to i uz to obavljamo sve one radnje koje su potrebne da bismo prevenirali širenje bolesti", navodi dr. Krkić- Dautović.  Mediji moraju imati odgovoran način informisanja javnosti Naglašava da kada dolaze ljudi iz inostranstva, bilo da su to naši povratnici koji su bili negdje u posjeti ili povratnici koji žive negdje vani ili, pak, stranci, oni se kontroliraju. "Svi oni koji su imalo sumnjivi na respiratorne infekcije promatraju se, obavezni su da se jave epidemiološkoj službi i onda tu dalje ide praćenje. Oni se obično izoliraju u svojim stanovima, odnosno u svojim porodicama kod kuća. I ako ima potrebe, onda se urade pretrage na korona virus. Ako nema, ako su to blage forme, onda se gleda i čeka kako će dalje biti", ističe dr. Krkić-Dautović. Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Tako je, navodi, bilo i sa ovim slučajevima u BiH kada je u pitanju troje Kineza, ali školska djeca koja su se vratila iz Italije... "Čeka se period inkubacije za koji se očekuje da će se razviti bolest. Što je duža inkubacija, to se očekuje slabija bolest. Ako je kraća inkubacija, onda je primljena veća infektivna doza i može se očekivati teža bolest. Bila sam u periodu 'nove gripe' (H1N1) šef Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, koja je bila prisutna i u BiH, kao i u svijetu. Mi smo tada činili izuzetan napor zajedno sa epidemiološkom službom, kantonalnim i Federalnim ministarstvom zdravstva i na nivou države BiH da se provedu sve te mjere i da se na nekakav način usput i građani obrazuju. Vrlo je bitna prava informacija, da se ona ne krije, da se kaže otvoreno, ali jezikom prilagođenim običnom čovjeku, da svi shvate. Znači ,ona treba biti rečena običnim, narodnim jezikom da se shvati i da se daju upute, da se one ponavljaju svakodnevno. Mediji ovdje treba da odigraju značajnu ulogu kao što su odigrali značajnu ulogu u širenju ove informacije i u nastajanju panike. To se mora priznati", navodi dr. Krkić-Dautović. Međutim, ističe, ako se svakodnevno u saradnji sa medijima, sa onim koji su u kriznim štabovima, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, lokalnoj zajednici, obavještava javnost o tome šta ima u zemlji, može se učiniti puno. "Nema još slučajeva potvrđenih, ali upozorenje koje ide na titlu treba da bude o tome šta građani trebaju uraditi i na šta trebaju misliti da bi se zaštitili. To je zapravo nešto što nam treba ući u krv, jer će se ubuduće dešavati ovakve stvari možda i češće", upozorava dr. Krkić-Dautović. Pranje ruku važna zaštitna mjera Naglašava kako smo 2002. godine imali korona virus koji je isto tako počeo na jugoistoku Azije, ali da nije dugo ta epidemija trajala, nekih pet-šest mjeseci. "Ona je nestala kako su došle vrućine i ljeto, kako je manje ljudi bilo na okupu, u zatvorenom prostoru, jer to je najlakši način širenja. Pošto je to respiratorni virus, širenje je putem zraka, ali i putem direktnog kontakta - dodira, zagrljaja, ljubljenja, rukovanja. Sve su to načini da virus ostane i na površini, na koži i na stvarima koje upotrebljavamo. I ako ih upotrebljavaju drugi ljudi, onda se tako prenosi", naglašava dr. Krkić-Dautović. Kada su u pitanju zaštitne mjere, osnovna je obaveza svakodnevnoog i čestog pranje ruku vodom i sapunom pod mlazom vode u trajanju od dvije-tri minute, kako bi spriječili prenošenje virusa preko uskog kontakta na sebe ili druge. Navodi da kao zaštitne mjere "ne bih rekla da je ključno jačanje imuniteta". Jačanje imuniteta je, kaže, vrlo važno da bi smo postali otporni, odnosno da imamo dovoljno onih suplemenata koji nam nedostaju bilo zbog toga što ih dovoljno ne uzimamo u hrani ili što smo u godinama kada se ne mogu dovoljno iskoristiti ili naš sistem za varenje ne može apsorbirati te suplemente. "Ili se dešava da ih ne uzimamo uopće, zbog načina života. Jer, neki piju, malo spavaju, puno rade, stalno su na nogama i onda se iscrpljuje sva ta zaliha koju mi nosimo u sebi, a koju unosimo putem hrane. Stoga, uz jačanje imuniteta uporedo mora ići svijest o tome da kada je u pitanju eventualno pojava samo jednog slučaja korona virusa u sredini u kojoj živimo, da ne trebamo ići ni gradskim saobraćajem, on će se vjerovatno i zabraniti u takvim uslovima, niti tamo gdje se sreću velike konglomeracije ljudi, odnosno skupine ljudi kao što su banke, šalter-sale, muzička događanja, škole, fakulteti, vrtići...", navodi dr. Krkić-Dautović. To onda treba, kaže, da se izbjegava, a ako je zaista opasnost tu, onda se rad škole, fakulteta i vrtića odlaže za određeno vrijeme za koje krizni štab procijeni.