Znate li razlikovati prehladu i gripu?

28.10.2017. 01:52

Zimska sezona je pred nama, a s njom nam dolaze i uobičajene zimske bolesti. Kako razlikovati prehladu i gripu, piše mr. ph. Davorka Kopanja

Kada vas probudi kihanje, kašljanje, curenje iz nosa, povišena temperatura ili kada kada vas boli svaki mišić u tijelu... da li znate šta je u pitanju: prehlada ili gripa?

Prehlada i gripa imaju dosta sličnih simptoma, i često, umjesto da kažemo da imamo prehladu, kažemo da imamo gripu. Međutim, važno je znati razliku između ove dvije bolesti, jer je gripa teža bolest, koja može da dovede do ozbiljnijih komplikacija.

Prehlada je blaga virusna bolest koju uzrokuje neki od brojnih virusa i zahvata sluznicu gornjih disajnih organa, najčešće nosa i grla. Blagog je toka, kratko traje i obično je bez komplikacija. Simptomi prehlade nastupaju postepeno i uglavnom se prvo javlja šmrcanje, začepljen nos, kihanje ili bol u grlu. Opšti simptomi nisu jako izraženi, ali ponekad na početku bolesti mogu da se jave umor, glavobolja i blago povišena temperatura.

Gripa je, takođe, zarazna bolest disajnih puteva, ali uzrokovana virusima gripe. Javlja se u obliku epidemije u zimskim mjesecima. Sam tok bolesti je srednje do veoma težak i često se javljaju komplikacije koje zahtijevaju liječenje. Gripa nastupa naglo i već na početku bolesti opšti simptomi su veoma izraženi. Javlja se visoka temperatura (38 - 41ºC), groznica, malaksalost, glavobolja, te bolovi u mišićima, kostima i zglobovima. Naknadno, mogu da se jave bol u grlu, promuklost, a ponekad i bol u grudima ili suh i nadržajan kašalj. Gripa se često komplikuje sa dodatnim bakterijskim infekcijama, jer virus gripe smanjuje otpornost organizma, pa tako kod starijih osoba i osoba slabijeg imuniteta, može da se javi upala pluća, kao i druge komplikacije.

I dok se sa simptomima prehlade osjećate dobro već nakon nekoliko dana, gripa vas može držati u krevetu i nedeljama, a u teškim slučajevima može zahtijevati i bolničko liječenje.

Terapija: Pošto su gripa i prehlada virusnog porijekla, liječenje je uglavnom usmjereno na olakšanje tegoba koje ih prate. Kako bi se ubrzao oporavak, pacijentima se uz odmor, preporučuje uzimanje dosta tečnosti, te voća bogatog antioksidansima. Uzimanje cinka i vitamina C može skratiti trajanje prehlade i pojačati otpornost organizma.

Kada govorimo o lijekovima za ublažavanje simptoma koje prate prehladu i gripu, važno je odabrati bezbijedan i efikasan lijek. Poželjno je da on djeluje na više simptoma koji prate ova oboljenja, jer se na taj način sprečava uzimanje više lijekova za svaki simptom ponaosob, što je i komfornije za pacijenta.
Pacijenti bi, prije uzimanja lijeka, trebalo da se posavjetuju sa svojim ljekarom ili farmaceutom, a pogotovo osobe koja imaju srčana ili neka druga hronična oboljenja (npr. dijabetes). Tako, na primjer, lijekove koji sadrže supstancu pseudoefedrin, koja olakšava simptome začepljenog nosa, pacijenti sa srčanim oboljenjima bi trebali izbjegavati . Takođe, je bitno naglasiti da se antibiotici koriste samo u slučajevima kada postoji dodatna bakterijska infekcija.

Simptomi gripe:

Groznica, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bol u mišićima, zglobovima i kostima, malaksalost, grlobolja, kašalj, a ponekad i bol u grudima. Epidemiološka istraživanja pokazala su da se grip pojavljuje redovno, najčešće u zimskom periodu.


Više iz kategorije: Savjetnik

Najčešće nedoumice i pitanja o nošenju naočala

23.04.2019. 03:42

Autor: dr Ernesta Potkonjak Iako je nošenje naočala u modernom vremenu u kojem živimo postalo praktično svakodnevnica, i dalje postoje nedoumice i pitanja oko toga kako naočale utiču na naš vid i naše oči, koja je zapravo njihova stvarna uloga i da li nošenje naočala može uticati pozitivno ili negativno na naš vid. Odgovore na tri najčešća pitanja kada su u pitanju naočale pokušaću dati u sljedećem tekstu. Ukoliko se ovdje ne nalaze pitanja koja bi vas mogla zanimati, slobodno ih možete postaviti putem našeg emaila: info@svjetlost-banjaluka.ba Na Zdraviji.ba potražite najbolje doktore i ustanove - pošaljite pitanje, upit i komentar Hoće li mi se ispraviti dioptrija nošenjem naočala? Odgovor na ovo pitanje ćemo lakše razumjeti ako objasnimo šta je to dioptrija i kako ona nastaje. Dioptrija je mjera za jačinu prelamanja svjetlosti koja ulazi u oko. Može biti plus, minus ili kombinacija plus i minus dioptrije. Najčešće je uzokovana različitim oblikom i dužinom oka, odnosno njegovim prednje-zadnjim dijametrom, pa je kod osoba sa minus dioptrijom oko duže od 24,13 mm a kod osoba sa plus dioptrijom kraće od spomenute vrijednosti. Nikada nisam nosio/la naočale, ali škiljim kad gledam u daljinu. Da li treba da nosim naočale? Osobe koje imaju minus dioptriju su kratkovidne, odnosno vide dobro na blizu ali na udaljenost od preko 6 m slabije fokusiraju sliku tečesto škilje kako bi suzili snop svjetlosti koji ulazi u oko i na taj način malo izoštrili sliku. Najteže je izoštriti sliku u sumrak kada se zjenica normalno širi i npr. prilikom vožnje auta teško se mogu pročitati saobraćajni znakovi pored puta.Kod ovih osoba prelamanje svjetla se dešava ispred tačke jasnog vida jer je dužina oka nešto veća nego kod osoba koje nemaju dioptriju pa se fokus pomjera nošenjem rasipnih odnosno konkavnih stakala. Često imam osjećaj blagog bola oko ili iza oka. Da li bol u glavi znači da imam dioptriju i da li moram nositi naočale? Osobe koje imaju plus dioptriju slabije vide na blizu i na udaljenost do 30 m ali zato dobro vide jako udaljene predmete i karakterišu se kao dalekovidne osobe. Kod ovih osoba slika se prelama iza tačke jasnog vida i ova dioptrija se koriguje nošenjem sabirnih odnosno konveksnih stakala koja fokus pomjeraju ka naprijed. Nekorigovana plus dioptrija može uzrokovati tegobe pri čitanju, učenju i radu na računaru te česte glavobolje u predjelu čela ili oko očiju zbog naprezanja mišića oka. Danas dioptrija predstavlja čest problem mladih ljudi koji imaju aktivan stil života. Učestalost dioptrije kod mladih u Evropi i SAD-u iznosi 40% dok je Azijskim zemljama čak 80%. Nošenje naočala i kontaktnih sočiva samo privremeno koriguje dioptriju, odnosno omogućava da osoba vidi jasnu sliku dok ih nosi jer pomjera prelamanje svjetlosti u oku na mjesto tačke jasnog vida. Na taj način se olakšavaju simptomi koje dioptrija uzrokuje a to su škiljenje, suzenje i glavobolje. Dakle nošenjem naočala dioptrija se ne može ispraviti niti se nošenjem pogrešne dioptrije može pokvariti vid. Redovnim nošenjem naočala ne možete se riješiti dioptrije ali možete smanjiti simptome i nelagodu koju uzrokuje dioptrija, kao što suškiljenje, suzenje, zamor očiju, osjetljivost na svjetlo i glavobolje. Jedino trajno rješenje je lasersko skidanje dioptrije koje vas može rješiti ovisnosti o nošenju naočala ili kontaktnih sočiva brzo i bezbolno. Hladni površinski snop lasera remodelira površinu oka tako da se slika prelama kao kad oko nema dioptriju i na taj način trajno omogućava jasan vid bez potrebe za nošenjem pomagala.